Postoje \u010detiri sloja Zemlje, \u010dvrsta unutarnja jezgra, teku\u0107a vanjska jezgra, pla\u0161t i kora. Rasjedi u kori naj\u010de\u0161\u0107e uzrokuju potrese. Rasjed je pukotina u kori Zemlje i mo\u017ee biti na bilo kojoj dubini, \u0161to kao i duljina rasjeda, varira od mjesta do mjesta.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici vjeruju da je u najve\u0107em broju slu\u010dajeva uzro\u010dnik potresa mehanizam tektonike plo\u010da, tj. kretanje litosferskih plo\u010da i njihova me\u0111usobna interakcija.<\/p>\n\n\n\n
Teorija “tektonskih plo\u010da” obja\u0161njava da vanjska kora Zemlje ima deset krutih, tvrdih i velikih plo\u010da i dvadeset malih. Te plo\u010de se neprestano polako pomi\u010du na vru\u0107oj i mekanoj stijeni pla\u0161ta. To kretanje uzrokuje sudaranje s drugim plo\u010dama koje dovodi do pritiska u litosferi. Pritisak s vremenom postaje dovoljno jak da savije ili da slomi koru. Kada se pritisak oslobodi, ta se energija po\u010dne kretati s jednog mjesta na drugo u obliku valova – seizmi\u010dkih valova koji tresu zemlju i tako nastaje potres. Ponekad taj pritisak nastaje u sredini plo\u010de, no \u010de\u0161\u0107e se pojavljuje na rubovima gdje se dvije plo\u010de sudare i prekriju jedna drugu ili se stope. Ja\u010dina potresa ovisi o tim razli\u010ditim tipovima potresa.<\/p>\n\n\n\n
Podvodni potresi tako\u0111er postoje jer dolazi do sudara plo\u010da i pomicanja linije rasjeda. Kada sila potisne vodu prema gore nastaje niz malih tsunamija koji se konstantno pove\u0107avaju dok ne udare u tlo ili dok ne do\u0111u do pli\u0107aka, ina\u010de se neprestano kre\u0107u u vodi i tek nakon nekog vremena nestaju.<\/p>\n\n\n\n
Potres se naj\u010de\u0161\u0107e mjeri Richterovom ljestvicom koja izravno mjeri intenzitet potresa, jer se prema Mercallijevoj ljestvici mjeri jedino kad ljudi opisuju potres.<\/p>\n\n\n\n
Potres mo\u017ee potaknuti nagle erupcije lave iz vulkana ili ogromne valove – tsunamije. Tako\u0111er se mo\u017ee formirati nova kopnena masa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Znanstvenici vjeruju da je u najve\u0107em broju slu\u010dajeva uzro\u010dnik potresa mehanizam tektonike plo\u010da, tj. kretanje litosferskih plo\u010da i njihova me\u0111usobna interakcija.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21059861,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[22552,22694,16472,22553,18156,18333],"class_list":["post-21013306","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-elementarna-nepogoda","tag-popularno","tag-potres","tag-prirodna-pojava","tag-tektonske-ploce","tag-zemlja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21013306"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013306\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21059861"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21013306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21013306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21013306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}