Rudarstvo obuhva\u0107a eksploataciju razli\u010ditih minerala, metala i drugih predmeta iz Zemljine povr\u0161ine. Ve\u0107ina metala poput bakra, srebra, zlata, mangana; \u017eeljezne ruda\u010de vade se iz Zemlje rudarskim postupcima. Fosilna goriva poput ugljena se tako\u0111er izdvajaju ovom metodom. Rudarstvo je vrlo va\u017eno za ljudsku civilizaciju budu\u0107i da je to jedini na\u010din dobivanja mnogih minerala i metala. Osim toga, rudarstvo je vrlo unosna industrijska grana. Kada rudarenje uzme maha, mnogi rudnici se zatvaraju zbog pretjerane eksploatacije.<\/p>\n
Rudarstvo vi\u0161estruko utje\u010de na okoli\u0161. Uz osiroma\u0161enje prirodnih izvora, mo\u017ee uzrokovati zaga\u0111enje, opusto\u0161enje \u0161uma i na\u0161tetiti divljini. Mogu\u0107e je da \u0107e se negativan utjecaj na okoli\u0161 odraziti i na budu\u0107e nara\u0161taje.<\/p>\n
Posljedice za zemlji\u0161te<\/strong><\/p>\n Najve\u0107e posljedice trpi zemlji\u0161te u blizini rudnika. Utjecaj rudarstva mo\u017ee se podijeliti u dvije razli\u010dite kategorije. Prva kategorija je gubitak \u0161uma, a druga je gubitak biljnog i \u017eivotinjskog svijeta.<\/p>\n Prilikom raskopavanja Zemljine povr\u0161ine i va\u0111enja minerala i metala iz nje, goleme koli\u010dine tla bivaju opusto\u0161ene i osiroma\u0161ene. Prorje\u0111ivanje \u0161uma vodi do masovne deforestacije. Nadalje, za rudare se u podru\u010dju rudnika grade nastambe i objekti, \u0161to uzrokuje dodatno osiroma\u0161enje prirodnih izvora, poput voda i \u0161uma.<\/p>\n Kada nastupi deforestacija, nekoliko vrsta ptica, \u017eivotinja i kukaca gubi svoje prirodno stani\u0161te. Procijenjen je nestanak vi\u0161e stotina biljnih i \u017eivotinjskih vrsta kao posljedica rudarstva, \u0161to uni\u0161tava bogatu bioraznolikost i ekolo\u0161ku ravnote\u017eu Zemlje. Nekoliko vrsta \u010dak je izumrlo, \u0161to je zna\u010dajan gubitak.<\/p>\n Posljedice za vodeni svijet<\/strong><\/p>\n Vodeni \u017eivot se tako\u0111er suo\u010dava s prijetnjama rudarstva. U procesima pro\u010di\u0161\u0107avanja izva\u0111enih metala koriste se neki otrovi poput \u017eive, sumporne kiseline, metanola, arsenida, itd. Oni se ispu\u0161taju u izvore i rijeke. Ponekad se otrovi adekvatno tretiraju prije ispu\u0161tanja, ali \u010desto to nije slu\u010daj. Tada toksini zaga\u0111uju i povr\u0161inske i podzemne vode, a naposljetku i cijeli vodeni ekosustav biva zaga\u0111en. Nekoliko vodenih biljnih i \u017eivotinjskih vrsta izumrlo je zbog posljedica rudarstva.<\/p>\n Jaru\u017eanje je tehnika zlatnog rudarstva koja obuhva\u0107a iskapanje natalo\u017eenog pijeska, \u0161ljunka i mulja s odre\u0111enog podru\u010dja dna neke rijeke, jezera ili pli\u0107eg morskog zaljeva. \u010cestice zlata se prosijavaju sitima, a ostatak mulja i \u0161ljunka se odla\u017ee na drugoj lokaciji. Ovo remeti prirodne tokove vode, a mo\u017ee \u010dak i smanjiti protok vode. Tako zna\u010dajno utje\u010de i na \u017eivot rije\u010dnih organizama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rudarstvo obuhva\u0107a eksploataciju razli\u010ditih minerala, metala i drugih predmeta iz Zemljine povr\u0161ine. Ve\u0107ina metala poput bakra, srebra, zlata, mangana; \u017eeljezne ruda\u010de vade se iz Zemlje rudarskim postupcima. Fosilna goriva poput ugljena se tako\u0111er izdvajaju ovom metodom. Rudarstvo je vrlo va\u017eno za ljudsku civilizaciju budu\u0107i da je to jedini na\u010din dobivanja mnogih minerala i metala. Osim […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21013787,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[17380,17091],"class_list":["post-21013401","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-deforestacija","tag-rudarstvo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21013401"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013401\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21013787"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21013401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21013401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21013401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}