{"id":21013445,"date":"2013-03-08T21:26:13","date_gmt":"2013-03-08T20:26:13","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21013445"},"modified":"2013-03-08T21:26:13","modified_gmt":"2013-03-08T20:26:13","slug":"zasto-zemlja-ima-godisnja-doba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-zemlja-ima-godisnja-doba\/","title":{"rendered":"Za\u0161to Zemlja ima godi\u0161nja doba?"},"content":{"rendered":"

Glavni razlog, zbog kojeg na Zemlji postoje godi\u0161nja doba, nagib je\u00a0njene osi. Zemaljska os je zami\u0161ljena crta koja prolazi kroz polove i tvori kut od 23.5 stupnjeva u odnosu na okomicu njene orbite oko Sunca i uvijek je usmjerena u istom\u00a0smjeru tijekom cijele godine.<\/p>\n

\"godisnja-doba\"<\/p>\n

Zrake\u00a0 koje dolaze sa Sunca padaju pod manjim kutom u usporedbi s drugim podru\u010djima zemaljske kugle. Kada je sjeverna polutka dalje od Sunca, odnosno\u00a0mo\u017eemo re\u0107i da se otklanja od njega, tada je koli\u010dina svjetlosti koju ona prima raspodijeljena na ve\u0107em podru\u010dju i stoga dobiva manje topline. Tako \u0107e u to vrijeme na sjevernoj polutci biti zima, a na ju\u017enoj ljeto. Isto se doga\u0111a kada se ju\u017ena polutka otklanja od Sunca. Tako \u0107e, u drugom dijelu godine, tamo biti zima, dok \u0107e na sjevernoj polutci biti ljeto. Stoga, iz ovoga mo\u017eemo zaklju\u010diti da svi dijelovi Zemlje primaju razli\u010ditu koli\u010dinu sun\u010deve svjetlosti \u0161to uzrokuje godi\u0161nja doba.<\/p>\n

Ljetni suncostaj\u00a0(solsticij)<\/em>\u00a0je vrijeme kada je sjeverna polutka najbli\u017ee Suncu. Tada je sunce na najvi\u0161oj to\u010dki na nebu, \u0161to \u010dini\u00a0prividni luk njegove putanje ve\u0107im, pa mu treba vi\u0161e vremena da “prije\u0111e” nebo. To je razlog zbog kojeg je najdu\u017ei dan u godini negdje oko 21. lipnja.<\/p>\n

I tako, dok se sjeverni pol po\u010dinje odmicati od Sunca, ono\u00a0se kre\u0107e\u00a0sve ni\u017ee (ju\u017enije)\u00a0na nebu, to jest, smanjuje se luk\u00a0njegovog prividnog kretanja. Dani postupno postaju sve kra\u0107i i kada do\u0111e do srednje to\u010dke “kretanja”\u00a0oko 22. rujna ka\u017eemo da je nastupila jesenska ravnodnevnica (ekvinocij)<\/em>.<\/p>\n

Kada se sjeverni pol otkloni najdalje od Sunca, ono izlazi na “najni\u017eoj” (najju\u017enijoj)\u00a0to\u010dki, a kako je u podne najni\u017ee na jugu to skra\u0107uje luk njegove prividne putanje, pa\u00a0stoga\u00a0“prelazi” nebo relativno brzo. Tada, oko 22. prosinca,\u00a0imamo najkra\u0107i dan i to zovemo zimski solsticij (suncostaj)<\/em>.<\/p>\n

Kada sjeverna polutka ponovno zapo\u010dne pribli\u017eavanje Suncu, ono se svakodnevno di\u017ee sve vi\u0161e na nebu,\u00a0i kada dosegne srednju to\u010dku,\u00a0oko 21. o\u017eujka, ka\u017eemo da je nastupio proljetni ekvinocij (ravnodnevnica)<\/em>.<\/p>\n

Kada bi os\u00a0imala nagib od\u00a0nula stupnjeva u odnosu na okomicu gibanja Zemlje oko Sunca, ne bi bilo godi\u0161njih doba, a sun\u010deve zrake bi dolazile do Zemlje pod istim kutom kroz cijelu godinu.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107a zabuna vezana uz godi\u0161nja doba jest da kada se Zemlja pribli\u017ei Suncu, onda je ljeto, a kada se udalji nastupa zima. Zemlja kru\u017ei oko Sunca u obliku\u00a0elipse, a ne savr\u0161ene kru\u017enice; ali ta elipsa\u00a0jako malo odstupa od kru\u017enice i to odstupanje\u00a0jedva da ima ikakav utjecaj na godi\u0161nja doba.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Glavni razlog, zbog kojeg na Zemlji postoje godi\u0161nja doba, nagib je\u00a0njene osi. Zemaljska os je zami\u0161ljena crta koja prolazi kroz polove i tvori kut od 23.5 stupnjeva u odnosu na okomicu njene orbite oko Sunca i uvijek je usmjerena u istom\u00a0smjeru tijekom cijele godine. Zrake\u00a0 koje dolaze sa Sunca padaju pod manjim kutom u usporedbi […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21017365,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[17662,17661],"class_list":["post-21013445","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-ljeto","tag-zima"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21013445"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013445\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21017365"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21013445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21013445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21013445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}