{"id":21013459,"date":"2013-03-01T11:14:39","date_gmt":"2013-03-01T10:14:39","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21013459"},"modified":"2020-10-15T14:52:55","modified_gmt":"2020-10-15T12:52:55","slug":"kako-vidimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-vidimo\/","title":{"rendered":"Kako vidimo?"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Mozak je posrednik u interakciji o\u010diju i vizualnih podra\u017eaja. Glavna\u00a0je\u00a0uloga o\u010diju poslati sliku mozgu koji je potom interpretira te sukladno podra\u017eaju, \u0161alje upute drugim dijelovima tijela koje \u0107e radnje izvesti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Osjetljivost (ISO)<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Osjetljivost na\u0161ih o\u010diju sli\u010dna je onoj kod fotoaparata. U uvjetima ja\u010deg osvjetljenja, osjetljivost na\u0161ih o\u010diju opada \u010dime dolaze do izra\u017eaja finiji i svjetliji detalji, dok u uvjetima tame osjetljivost raste, \u0161to nazivamo <em>&#8220;prilagodbom na tamu&#8221;<\/em>. Vjerojatno ste ve\u0107 primijetili kako tamnija podru\u010dja izgledaju zrnato i mutno. To je posljedica &#8220;porasta&#8221; osjetljivosti, a uzrok je \u010dinjenica da u tami vidimo samo crno-bijele nijanse. Ljudsko se oko vrlo brzo prilagodi svijetlim uvjetima, ali mu je potrebno znatno vi\u0161e vremena za prilagodbu u tamnijim uvjetima. Budu\u0107i da sredi\u0161te oka nije osjetljivo na mrak, u takvim je uvjetima bolje gledati bo\u010dno.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>ISO prilagodljiv na okolinu<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Mre\u017enica ljudskog oka prilagodljiva je na varijacije u okolini, tako da tijekom vedrog dana opada osjetljivost, dok u tamnijoj pozadini, osjetljivost raste.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Visoki dinami\u010dki raspon<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dinami\u010dki raspon odnosi se na raspon izme\u0111u najsvjetlije i najtamnije regije koju oko mo\u017ee vidjeti. Do sada ne postoji prikladna tehnologija kojom bi se moglo imitirati ovaj raspon.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Balans bijele boje<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Mozak je odgovoran za takozvani balans bijele boje koji varira ovisno o ja\u010dini svjetla. U svijetlim je (<em>photopic<\/em>) uvjetima na\u0161 vid manje osjetljiv na plave nijanse nego u tamnim (<em>scotopic<\/em>) uvjetima. Upravo zato na\u0161e o\u010di izgledaju crvene na fotografijama snimljenima no\u0107u te zbog toga moramo koristiti opciju korekcije crvenih o\u010diju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u017dari\u0161na udaljenost<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u017dari\u0161te se kontrolira \u0161irenjem i stiskanjem le\u0107e oka. \u017dari\u0161na udaljenost odgovara veli\u010dini o\u010dne jabu\u010dice.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Otvor<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Zjenica, crna to\u010dka u sredi\u0161tu \u0161arenice oka pona\u0161a se kao otvor. Na jakom svjetlu promjer zjenice se mo\u017ee pove\u0107ati i do jednog milimetra, dok se no\u0107u promjer otvora smanjuje do devet milimetara.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Zastor<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">O\u010dni kapci pona\u0161aju se poput zastora. Ljudski vid ovisi o eksponencijalnom propadanju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Razlu\u010divost<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Razlu\u010divost (rezolucija) ljudskog oka iznosi oko 1\/60 stupnja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Vid<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sredi\u0161nja to\u010dka u \u0161arenici odgovorna je za sve ono \u0161to vidimo. Mozak spaja predod\u017ebe tako da percipiramo to\u010dnu sliku prisutnih objekata. Mo\u017ee se usporediti sa stvaranjem crtanih filmova: nekoliko nepokretnih slika velikom brzinom vrtimo jednu za drugom zbog \u010dega percipiramo kao da se slika pokre\u0107e.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Uloga mozga<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Mozak je izvr\u0161ni organ vida. Dakle, on je odgovoran za vid, a o\u010di same po sebi ne vide ni\u0161ta. One samo \u0161alju vizualne podra\u017eaje u mozak koji ih interpretira i usmjerava na\u0161e pona\u0161anje sukladno toj interpretaciji. To zna\u010di da su o\u010di zapravo samo posrednik.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mozak je posrednik u interakciji o\u010diju i vizualnih podra\u017eaja. Glavna\u00a0je\u00a0uloga o\u010diju poslati sliku mozgu koji je potom interpretira te sukladno podra\u017eaju, \u0161alje upute drugim dijelovima tijela koje \u0107e radnje izvesti. Osjetljivost (ISO) Osjetljivost na\u0161ih o\u010diju sli\u010dna je onoj kod fotoaparata. U uvjetima ja\u010deg osvjetljenja, osjetljivost na\u0161ih o\u010diju opada \u010dime dolaze do izra\u017eaja finiji i svjetliji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016895,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[16493,17249,16781],"class_list":["post-21013459","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-mozak","tag-oci","tag-vid"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21013459"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013459\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016895"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21013459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21013459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21013459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}