Otkada je austrijski znanstvenik Erwin Schr\u00f6dinger stavio (u teoriji) svoju “nesretnu” ma\u010dku u kutiju, njegovi kolege fizi\u010dari koriste ne\u0161to \u0161to se zove kvantna teorija, da bi objasnili i razumjeli prirodu valova i \u010destica.<\/p>\n\n\n\n
Znanstveni rad profesora fizike Andreasa Albrechta i diplomiranog studenta Dana Phillipsa s Davis Sveu\u010dili\u0161ta u Kaliforniji, dokazuje kako su ove kvantne fluktuacije stvarno odgovorne za vjerojatnost svih djelovanja, s dalekose\u017enim implikacijama\u00a0na teorije o svemiru.<\/p>\n\n\n\n
Kvantna teorija je grana teorijske fizike koja poku\u0161ava razumjeti i predvidjeti svojstva i pona\u0161anje atoma i \u010destica. Bez nje, na primjer, ne bismo bili u stanju napraviti tranzistore i ra\u010dunala. Jedno gledi\u0161te ove teorije je da to\u010dna svojstva neke \u010destice nisu odre\u0111ena sve dok je ne promatramo i na taj na\u010din, fizikalnim rje\u010dnikom re\u010deno, “sru\u0161imo funkciju vala”.<\/p>\n\n\n\n
Schr\u00f6dingerov \u010duveni misaoni eksperiment pro\u0161iruje ovu ideju na razinu na\u0161ega svakodnevnog \u017eivota. Ma\u010dka je zato\u010dena u kutiji s otrovom u ampuli koji \u0107e iscuriti iz nje kada se jedan radioaktivni atom s vremenom raspadne. Ne mo\u017eete znati da li je ma\u010dka \u017eiva ili mrtva dok ne otvorite kutiju. Schr\u00f6dinger je tvrdio da ma\u010dka nije ni \u017eiva ni mrtva, ve\u0107 u neodre\u0111enom stanju, sve dok ne otvorite kutiju i pogledate unutra. Mnogi ljudi te\u0161ko prihva\u0107aju tu zamisao.<\/p>\n\n\n\n
Ali Albrecht ka\u017ee da je, kao teorijski fizi\u010dar, zaklju\u010dio prije nekoliko godina kako je to na\u010din na koji vjerojatnost djeluje na svim razinama, iako, do nedavno, nije na to gledao kao na ne\u0161to \u0161to bi moglo imati bitan utjecaj na samo istra\u017eivanje. To se promijenilo kada je 2009. godine objavljen znanstveni rad Dona Pagea sa Sveu\u010dili\u0161ta Alberta, Kanada.<\/p>\n\n\n\n
“Shvatio sam da na\u010din na koji razmi\u0161ljamo o kvantnim fluktuacijama i vjerojatnosti utje\u010de na na\u0161e razmi\u0161ljanje o teorijama o samom svemiru”, rekao je Albrecht, koji je ujedno i teoreti\u010dar kozmologije.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od posljedica kvantnih fluktuacija je da svako ru\u0161enje funkcije vala izbaci razli\u010dite stvarnosti: na primjer, onu u kojoj ma\u010dka \u017eivi i onu u kojoj umire. Stvarnost kako je mi do\u017eivljavamo odabire svoj put kroz ovaj gotovo beskona\u010dan broj mogu\u0107ih alternativa. Mnogostruki svemiri mogli bi biti smje\u0161teni u ogromnom “multisvemiru” poput rupa na bilijarskom stolu. U osnovi postoje dva na\u010dina koje isku\u0161avaju teoreti\u010dari pri pristupanju ovom problemu prilago\u0111avanja kvantne fizike “stvarnom svijetu”.<\/p>\n\n\n\n