{"id":21013496,"date":"2013-03-07T18:58:31","date_gmt":"2013-03-07T17:58:31","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21013496"},"modified":"2013-03-07T18:59:44","modified_gmt":"2013-03-07T17:59:44","slug":"kako-su-fosili-dospjeli-u-stijene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-su-fosili-dospjeli-u-stijene\/","title":{"rendered":"Kako su fosili dospjeli u stijene?"},"content":{"rendered":"

Fosili su sa\u010duvani ostaci ili tragovi drevnih \u017eivotinja, biljaka ili drugih organizama. Sedimentne stijene su vrsta stijena na koju \u010desto nailazimo, koje imaju po nekoliko slojeva me\u0111u kojima je, ponekad, mogu\u0107e prona\u0107i fosile.<\/p>\n

\"fosil\"<\/p>\n

Potrebno je vi\u0161e tisu\u0107a godina kako bi fosili nastali. Tijekom godina u kostima mrtvih \u017eivotinja dolazi do mineralizacije. Ta pojava zamijene minerala fosilizira ostatke organizma ili ostavlja otisak organizma u sedimentnim stijenama. \u010citava tijela biljaka, ptica i ostalih \u017eivotinja fosilizirana su na takav na\u010din u razdobljima od nekoliko tisu\u0107a godina. Povremeno su i otisci stopala, tragovi, staze i \u010dak jazbine prona\u0111eni u obliku fosila.<\/p>\n

Zbijanje<\/strong><\/p>\n

Mekan i stabilan pijesak mo\u017ee postati izrazito tvrd fosil, no taj postupak je ne\u0161to druga\u010diji. U tom slu\u010daju, pritisak slojeva sedimenta igra klju\u010dnu ulogu. Temperatura je, tako\u0111er, va\u017ean \u010dimbenik u ovome procesu. Temperatura zemlje zagrijava se, otprilike, 1\u00b0 C svakih 100 stopa, odnosno 31 metar.<\/p>\n

Prosje\u010dni pritisak pove\u0107ava se za pribli\u017eno 3000 kilograma po metru kvadratnom svaki metar dubine. Takav porast pritiska i temperature je poznat kao zbijanje<\/em>. Tim procesom krhke \u010destice sedimenta postaju stijene. Ponekad se neobi\u010dne stvari poput krila leptira ili o\u010di insekata znaju nalaziti kao fosili u sloju sedimentnih stijena. Proces u kojemu nastaje ugljen unutar zemlje ovisi o raznim slojevima zemljine kore. Ponekad pronalazimo fosile \u010dak i u slojevima ugljena.<\/p>\n

Jo\u0161 podataka o fosilima<\/strong><\/p>\n

Svi fosili i njihov polo\u017eaj u fosilnim stijenama naziva se “fosilni zapis”<\/em>. Ve\u0107ina fosila ima svoju minimalnu starost. Proces fosilizacije zapo\u010deo je prije nekoliko milijardi godina, a ve\u0107ina fosila stara je barem 10 000 godina. Geolozi imaju razli\u010dite metode pomo\u0107u kojih otkrivaju to\u010dnu starost odre\u0111enog fosila. Razvoj radiometrijskog odre\u0111ivanja starosti jedna je od metoda pomo\u0107u koje geolozi mogu utvrditi starost sedimentnog sloja i fosila u godinama.<\/p>\n

Biolo\u0161ki detalji<\/strong><\/p>\n

Rani prirodnjaci morali su imali dobro shva\u0107anje i poznavanje sli\u010dnosti i razlika me\u0111u \u017eivim bi\u0107ima kako bi razvili klasifikacijski sustav koji se i danas koristi. Darwin je bio prvi znanstvenik koji je povezao strukturu drva \u017eivota \u017eivu\u0107ih organizama sa, tada jo\u0161 ne puno kori\u0161tenim, fosilnim zapisima. Tako\u0111er, objasnio je i proces nastajanja promijenjenog potomstva ili evolucije pomo\u0107u koje su organizmi imali sposobnost prilagodbe na razli\u010dite promijene u prirodi i okoli\u0161u, te su tako mogli mutirati i mijenjati se.<\/p>\n

Najnovije analize<\/strong><\/p>\n

Zemljina klima, atmosfera, oceani i povremene katastrofe uzrokuju selektivni pritisak na sve organizme. Dok su mnogi organizmi sposobni prilagoditi se, drugi izumiru bez mutiranja ili izlaganja mutaciji. Znanost o fosilima poma\u017ee nam da razumijemo kako su organizmi evoluirali i kako su povezani s organizmima koji i danas \u017eive. Znanstvenici s podru\u010dja filogeneze i paleontologije sura\u0111uju kako bi bolje razumjeli pojavu po\u010detka \u017eivota i evolucije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Fosili su sa\u010duvani ostaci ili tragovi drevnih \u017eivotinja, biljaka ili drugih organizama. Sedimentne stijene su vrsta stijena na koju \u010desto nailazimo, koje imaju po nekoliko slojeva me\u0111u kojima je, ponekad, mogu\u0107e prona\u0107i fosile. Potrebno je vi\u0161e tisu\u0107a godina kako bi fosili nastali. Tijekom godina u kostima mrtvih \u017eivotinja dolazi do mineralizacije. Ta pojava zamijene minerala […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21017331,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[16732],"class_list":["post-21013496","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-fosil"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013496","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21013496"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013496\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21017331"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21013496"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21013496"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21013496"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}