{"id":21013679,"date":"2013-03-08T13:43:09","date_gmt":"2013-03-08T12:43:09","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21013679"},"modified":"2020-10-15T16:17:53","modified_gmt":"2020-10-15T14:17:53","slug":"reprogramiranjem-neurona-do-promjene-mozga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/reprogramiranjem-neurona-do-promjene-mozga\/","title":{"rendered":"Reprogramiranjem neurona do promjene mozga"},"content":{"rendered":"

Novo otkri\u0107e znanstvenika s Harvarda koji prou\u010davaju mati\u010dne stanice je okrenulo naglava\u010dke jednu od osnovnih pretpostavka neurobiologije dokazav\u0161i da je mogu\u0107e u mozgu pretvoriti ve\u0107 diferenciran neuron jedne vrste u neuron druge vrste.<\/p>\n

\"Ilustracija

Ilustracija neurona. (Credit: \u00a9 nobeastsofierce \/ Fotolia)<\/p><\/div>\n

Ovo otkri\u0107e Paole Arlotte i Caroline Rouaux nam govori da \u201emo\u017eda mozak i nije toliko nepromjenjiv koliko smo mislili jer postoji period u kojem je mogu\u0107e reprogramirati neurone\u201c<\/em> ka\u017ee Arlotta, profesorica na Odjelu za mati\u010dne stanice i regenerativnu biologiju (SCRB) s Harvarda.<\/p>\n

Princip reprogramiranja stanica unutar tijela prvi je dokazao jedan od predsjednika SCRB-a i direktor Instituta za mati\u010dne stanice, Doug Melton, koji je sa svojim kolegama uspio reprogramirati egzokrine stanice gu\u0161tera\u010de u beta stanice koje proizvode inzulin.<\/p>\n

Arlotta i Rouaux su sada dokazale da se i neuroni mogu \u201epredomisliti\u201c.<\/p>\n

U svojim su eksperimentima mijenjale projekcijske neurone, one koji povezuju dvije hemisfere mozga, u neurone sli\u010dne kortikospinalnim neuronima, koji su jedna od dvije vrste neurona koje uni\u0161tava Amiotrofi\u010dna lateralna skleroza (ALS), poznata i kao Lou Gehrigova bolest. Kako bi postigle takvo reprogramiranje, znanstvenice su koristile transkripcijski faktor Fezf2, za kojeg je poznato da ima klju\u010dnu ulogu u razvoju kortikospinalnih neurona kod embrija.<\/p>\n

To \u0161to \u010dini ovo otkri\u0107e jo\u0161 zna\u010dajnijim je \u010dinjenica da je do reprogramiranja do\u0161lo u mozgovima \u017eivih mi\u0161eva, a ne u nakupinama stanica u laboratorijskim posudama. Mi\u0161evi su bili mladi pa jo\u0161 uvijek nije poznato ho\u0107e li reprogramiranje neurona biti mogu\u0107e i kod starijih \u017eivotinja te kod ljudi. Ako to bude mogu\u0107e, biti \u0107e od ogromnog zna\u010daja u lije\u010denju neurodegenerativnih bolesti.<\/p>\n

\u201eNeurodegenerativne bolesti obi\u010dno napadaju odre\u0111enu vrstu neurona, dok ostale vrste ostanu netaknute. Na primjer, kod ALS-a su kortikospinalni neuroni u mozgu te motori\u010dki neuroni u le\u0111noj mo\u017edini ti koji odumiru\u201c, kazala je Arlotta. \u201e Zamislite kad bi se moglo neurone koje je odre\u0111ena bolest po\u0161tedjela pretvoriti u onu vrstu neurona koji su uni\u0161teni. Kad bi se oboljelima od ALS-a mogao nadoknaditi makar mali postotak izgubljenih kortikospinalnih neurona, oni bi vjerojatno uspjeli povratiti osnovne funkcije\u201c, nadodaje.<\/p>\n

\u201ePo\u0161to je u prirodi nemogu\u0107e vidjeti da se jedan neuron pretvara u drugi, bilo je potrebno napraviti ovaj test kako bi se uni\u0161tila dogma o nepromjenjivoj prirodi neurona. Morale smo dokazati da je to mogu\u0107e. Nadam se da \u0107e ovo pogurati daljnja istra\u017eivanja u novom polju neurobiologije koje prou\u010dava granice i snagu neuronskog reprogramiranja.\u201c, zaklju\u010duje Paola Arlotta.<\/p>\n

Izvor:\u00a0Harvard University<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novo otkri\u0107e znanstvenika s Harvarda koji prou\u010davaju mati\u010dne stanice je okrenulo naglava\u010dke jednu od osnovnih pretpostavka neurobiologije dokazav\u0161i da je mogu\u0107e u mozgu pretvoriti ve\u0107 diferenciran neuron jedne vrste u neuron druge vrste. Ovo otkri\u0107e Paole Arlotte i Caroline Rouaux nam govori da \u201emo\u017eda mozak i nije toliko nepromjenjiv koliko smo mislili jer postoji period […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21017356,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16842,16493,16698],"class_list":["post-21013679","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-harvard","tag-mozak","tag-neuron"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013679","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21013679"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013679\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21017356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21013679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21013679"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21013679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}