{"id":21013729,"date":"2020-02-29T19:57:00","date_gmt":"2020-02-29T18:57:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21013729"},"modified":"2020-02-29T22:50:10","modified_gmt":"2020-02-29T21:50:10","slug":"kako-nastaju-zvijezde","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-nastaju-zvijezde\/","title":{"rendered":"Kako nastaju zvijezde?"},"content":{"rendered":"\n<p>Zvijezde su prekrasna nebeska tijela, ali \u0161to ih \u010dini takvima? Od \u010dega se sastoje? Kako nastaju zvijezde?<\/p>\n\n\n\n<p>Zvijezde nastaju iz oblaka pra\u0161ine koji su prisutni u svim galaksijama. Neka velika gu\u017eva i pokretanje duboko unutar ovih oblaka uzrokuje stvaranje&nbsp;gruda odre\u0111ene mase s kojima se plin i \u010destice pra\u0161ine prisutne unutar oblaka sudaraju pod utjecajem vlastitog gravitacijskog privla\u010denja. Uru\u0161avanjem \u010destica pra\u0161ine i plina, nakupine koje se nalaze u sredi\u0161tu po\u010dinju se zagrijavati. Ovakve tvorevine zovemo <em>protozvijezdama<\/em>, a one postupno postaju zvijezde zbog stalnog sudaranja plinova i \u010destica pra\u0161ine. Ponekad se&nbsp;ovi plinovi i \u010destice pra\u0161ine uru\u0161avaju tako da stvore dva ili ponekad tri &#8220;mjehura&#8221;, pa se neke zvijezde pojavljuju u skupinama. Ve\u0107ina zvijezda na Mlije\u010dnoj stazi su u skupinama. Ne pretvori se, nu\u017eno,&nbsp;cijeli oblak u zvijezdu, ve\u0107 ostatak pra\u0161ine mo\u017ee&nbsp;formirati planete, komete, asteroide ili ostane takav kakav jest.<\/p>\n\n\n\n<p>Ameri\u010dki astronomi govore kako zvijezde nastaju na jedan&nbsp;od dva mogu\u0107a na\u010dina. Jedan je proces nazvan <em>od vrha prema dolje<\/em>. U njemu se molekularna tijela raspadaju u plinovite oblike koji se uru\u0161avaju dok se ne stvore tijela poput zrna sjemenki, a onda se&nbsp;okolni plin i \u010destice pra\u0161ine&nbsp;spajaju s njima i tako nastaje velika zvijezda. Ali prema Marku Kreimholzu sa&nbsp; <a href=\"https:\/\/www.princeton.edu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Sveu\u010dili\u0161ta Princeton (otvara se u novoj kartici)\">Sveu\u010dili\u0161ta Princeton<\/a>,&nbsp;Christopheru Mckeeju sa Sveu\u010dili\u0161ta Kalifornija i Richardu Kleinu iz Nacionalnog laboratorija, ova teorija, od dolje na gore, nije to\u010dna, jer malena tijela poput zrna sjemenki ne mogu narasti u veliku zvijezdu za vrijeme \u017eivotnog vijeka jednog takvog oblaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161to se zvijezda formira, unutarnja jezgra koja ima sredi\u0161nju gravitacijsku silu, privla\u010di okolni materijal, \u0161to mo\u017ee uzrokovati da zvijezda postane<em> supernova<\/em>, te eksplodira svom \u017eestinom tvore\u0107i tako i one te\u017ee kemijske&nbsp;elemente. U drugim slu\u010dajevima ne dolazi do eksplozije, ve\u0107 se samo unutra\u0161njost zvijezde di\u017ee prema povr\u0161ini i onda odlazi u <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/svemir\/\">svemir <\/a>otpuhuju\u0107i ujedno vanjski sloj zvijezde.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zvijezde su prekrasna nebeska tijela, ali \u0161to ih \u010dini takvima? Od \u010dega se sastoje? Kako nastaju zvijezde? Zvijezde nastaju iz oblaka pra\u0161ine koji su prisutni u svim galaksijama. Neka velika gu\u017eva i pokretanje duboko unutar ovih oblaka uzrokuje stvaranje&nbsp;gruda odre\u0111ene mase s kojima se plin i \u010destice pra\u0161ine prisutne unutar oblaka sudaraju pod utjecajem vlastitog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052326,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[17948,18006,16817],"class_list":["post-21013729","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-mlijecna-staza","tag-svemir-2","tag-zvijezde"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013729","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21013729"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21013729\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052326"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21013729"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21013729"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21013729"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}