{"id":21014052,"date":"2020-02-06T19:47:00","date_gmt":"2020-02-06T18:47:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21014052"},"modified":"2023-02-10T15:19:12","modified_gmt":"2023-02-10T14:19:12","slug":"kako-se-odljubiti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-se-odljubiti\/","title":{"rendered":"Kako se odljubiti?"},"content":{"rendered":"\n

Sigurno ste se barem jednom u \u017eivotu pitali kako se odljubiti<\/strong> i koliko je to te\u017eak proces. <\/p>\n\n\n\n

Ljubav je emocija koju karakterizira sna\u017ena naklonost i privr\u017eenost prema nekoj osobi. Iz same definicije proizlazi da bi ona trebala biti najpozitivnija emocija koja pobu\u0111uje osje\u0107aje sre\u0107e i ushi\u0107enja, nezaboravne trenutke zajedni\u0161tva itd. <\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, u stvarnosti ljubav obi\u010dno boli: zaljubite se u osobu koja vam ne uzvra\u0107a istom mjerom<\/a>, va\u0161 idealizirani ljubavni partner vas odbije ili \u017eudite za nekim tko vas tretira kao sme\u0107e. <\/p>\n\n\n\n

Iako nema brzog lijeka za slomljeno srce, ima na\u010dina za br\u017ee odljubljivanje. Annalee Newitz u svom \u010dlanku sumira odgovore stru\u010dnjaka na pitanje koji su najbr\u017ei na\u010dini kako se odljubiti od simpatije<\/strong> ili nekog s kim ste ve\u0107 du\u017ee u vezi.<\/p>\n\n\n\n

Ljubav i ovisnost<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Premda postoji vi\u0161e razloga da prestanete voljeti nekoga, naju\u010destaliji su da vam ta osoba ne uzvra\u0107a ljubav ili da se lo\u0161e pona\u0161a prema vama. Iako nam se \u010desto \u010dini da je ljubav ne\u0161to izvan na\u0161e kontrole, psihologijska istra\u017eivanja otkrivaju na\u010din na koji se ovaj “divlji” osje\u0107aj mo\u017ee ukrotiti. <\/p>\n\n\n\n

Helen Fisher, antropologinja s Rutgers Sveu\u010dili\u0161ta, u suradnji s neuroznanstvenicima, do\u0161la je do slika ljudskog mozga dok se oni nalaze u stanju patnje i boli zbog duboke ljubavi prema nekome. Prona\u0161li su da osje\u0107aj intenzivne ljubavi aktivira nucleus accumbens<\/em>, podru\u010dje u mozgu povezano s nagradama i ovisnosti. Fisher pojednostavljuje taj nalaz zaklju\u010duju\u0107i da ljubav aktivira one dijelove mozga koji su aktivni i kod ovisnika o kokainu i cigaretama dok anticipiraju, tj. predvi\u0111aju da \u0107e uskoro konzumirati kokain ili cigarete. Dakle, \u0161to napraviti i kako se odljubiti?<\/p>\n\n\n\n

Fisher preporu\u010duje da ljubav treba tretirati kao i ovisnost. Treba se rije\u0161iti \u010destitki, pisama, poruka ili stvari koje pripadaju voljenoj osobi ili ih barem pospremiti na neko skriveno mjesto. Nikako ne smijemo zvati biv\u0161e, tra\u017eiti jesu li \u201conline\u201d ili pratiti \u0161to rade na Facebooku i drugim dru\u0161tvenim mre\u017eama. Isto tako, ako se poku\u0161avamo odviknuti od alkohola, ne\u0107emo dr\u017eati bocu vodke ili viskija na stolu.<\/p>\n\n\n\n

Kako zaustaviti opsjednutost?<\/h2>\n\n\n\n

Lako se rije\u0161iti stvari, no kako prestati misliti na nekoga? Na\u017ealost, ne mo\u017eemo jednostavno sakriti sva na\u0161a sje\u0107anja i osje\u0107aje u jednu kutiju, no Robert Sternberg, psiholog na Oklahoma State Sveu\u010dili\u0161tu i autor popularne triangularne teorije ljubavi prema kojoj se ljubav sastoji od tri sastavnice: bliskosti, strasti i odanosti, navodi nekoliko savjeta u e-mailu upu\u0107enom Newitz, koji mogu pomo\u0107i prona\u0107i odgovor na pitanje kako se odljubiti:<\/p>\n\n\n\n

1. Ako morate prestati misliti o nekome, predo\u010dite njegove ili njene negativne karakteristike, a svi ih imamo! Na temelju toga prepoznajte dobre strane prekida<\/a> va\u0161e veze i shvatite da je taj prekid zapravo dugoro\u010dno pozitivan.<\/p>\n\n\n\n

2. Zapamtite \u010dinjenicu da veza nikad ne mo\u017ee funkcionirati ako se obje strane ne potrude oko nje. Dakle, dugoro\u010dno ta veza nikad ne bi opstala.<\/p>\n\n\n\n

3. Prona\u0111ite nekoga drugoga jer je to najbolji na\u010din da okupirate svoju pa\u017enju. Ali morate biti svjesni da \u201cprijelazni\u201d partneri obi\u010dno ne postanu dugoro\u010dni partneri.<\/p>\n\n\n\n

4. Trudite se stalno biti zaposleni, ne ostavljajte sebi vremena za ponovno razmi\u0161ljanje o toj osobi.<\/p>\n\n\n\n

Seksologinja Carol Queen sla\u017ee se da razmi\u0161ljanje o negativnim karakteristikama biv\u0161e\/biv\u0161ega ljubavnika\/ljubavnice mo\u017ee pomo\u0107i, ali seks obi\u010dno stvara pomutnju. Smatra da je jedan od najve\u0107ih problema zbog kojeg se ljudi zaljube u pogre\u0161nu osobu zapravo to \u0161to zamijene dobar seks ili samo sna\u017enu erotsku privla\u010dnosti s ljubavlju i kompatibilno\u0161\u0107u. To su razli\u010dite stvari i, premda bi bilo idealno da dolaze zajedno u paketu, ne smijemo mije\u0161ati seksualnu \u017eelju s ljubavlju i obrnuto.<\/p>\n\n\n\n

Iako \u010desto ne mo\u017eemo odmah prona\u0107i novog partnera, bilo za ljubav, bilo za zabavu, mo\u017eemo se stalno zaokupljati ne\u010dim. No to ne zna\u010di da se moramo baviti papirologijom, napisati ljutitu objavu na blogu ili dru\u0161tvenoj mre\u017ei, ve\u0107 bismo trebali probati ne\u0161to novo, nasumi\u010dno ili kreativno.<\/p>\n\n\n\n

U \u010dasopisu Outside intervjuirani su osniva\u010di \u201cBurning man\u201d festivala u kojem se svake godine na ljetni solsticij spaljuje figura neke osobe. Glavna ikona festivala zapravo je inspirirana potrebom Larryja Harveyja, osniva\u010da tog festivala, da preboli svoju romanti\u010dnu vezu. Svome je prijatelju objasnio kako je figura koju je spalio zapravo predstavljala lik njegove biv\u0161e djevojke, majke njegovog sina. <\/p>\n\n\n\n

Do \u010dina spaljivanja do\u0161lo je zbog toga \u0161to je Larry \u017eelio spaliti sje\u0107anje na svoju biv\u0161u. Sam je nadodao kako on sam nije bio svjestan te misli u trenutku spaljivanja, ve\u0107 je ono bilo rezultat introspekcije. Bilo to tek nesvjesno \u201cbrisanje\u201d svojih osje\u0107aja, Harvey je uspio odr\u017eati svoju pa\u017enju na ne\u010demu novome i tako je okupio \u010ditavu zajednicu oko jednog doga\u0111aja. No i samo spaljivanje stvari mo\u017ee biti odli\u010dan na\u010din za skrenuti pa\u017enju s ne\u010dega ili se \u201cpro\u010distiti\u201d od emocija i sje\u0107anja, naravno, ako se provodi oprezno.<\/p>\n\n\n\n

Lijek koji mo\u017ee sprije\u010diti osje\u0107aj ljubavi<\/h2>\n\n\n\n

Profesor psihijatrije na Sveu\u010dili\u0161tu San Francisco i jedan od autora knjige \u201cA General Theory of Love\u201d Thomas Levin predvi\u0111a mogu\u0107e razlike izme\u0111u toga kako proces odljubljivanja izgleda danas i kako \u0107e se odvijati u budu\u0107nosti. <\/p>\n\n\n\n

On pretpostavlja da ne postoji ni\u0161ta \u0161to osoba mo\u017ee napraviti kako bi se automatski odljubila od nekoga, jednako kao \u0161to ne postoji na\u010din da se alkoholizirana osoba odmah otrijezni. Zaljubljenost je sli\u010dna stanju intoksikacije<\/a> \u0161to je mogu\u0107e demonstrirati snimkama mozga. Naime, tehnike poput PET skenera ili funkcionalne magnetne rezonancije pokazale su da u stadiju zaljubljivanja dolazi do smanjene aktivnosti podru\u010dja u mozgu koji sudjeluju u kriti\u010dkom rasu\u0111ivanju te u dijelovima koji obra\u0111uju negativne emocije. <\/p>\n\n\n\n

Dakle, zbog smanjenog kapaciteta za rasu\u0111ivanje i smanjene koli\u010dine kontradiktornih dokaza koji pokazuju koliko je osoba \u0161tetna za nas, na kraju se zaljubimo u nekoga. Ti neuropsihologijski nalazi dokaz su starih narodnih fraza i mudrih izreka poput \u201cLjubav je slijepa\u201d ili \u201cLjubav sve pobje\u0111uje\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, ovaj stav zastupljen je u dana\u0161nje vrijeme, dok Levin pretpostavlja da \u0107e u budu\u0107nosti postojati na\u010din za brzo odljubljivanje. Dalje obja\u0161njava da \u0107e suvremena medicina otkriti na\u010dine upravljanja razinom neurotransmitera, koji jo\u0161 uvijek nisu ni otkriveni, i time prekinuti stanje zaljubljenosti. <\/p>\n\n\n\n

Izneseno predvi\u0111anje ne temelji samo na vlastitom stavu, ve\u0107 i na nedavnom otkri\u0107u molekule nazvane dihidromericitin koja nakon ubrizgavanja u krv \u0161takora sprje\u010dava pojavu stanja intoksikacije unato\u010d konzumaciji alkohola. Iako mi\u0161evi piju velike koli\u010dine alkohola, nema promjene u funkciji njihovog mozga (ali jetra i dalje biva o\u0161te\u0107ena). <\/p>\n\n\n\n

Ako je mogu\u0107e sprije\u010diti djelovanje alkohola na mozak, vjerojatno je mogu\u0107e i sprije\u010diti \u201cintoksikaciju ljubavlju\u201d, ali treba uzeti u obzir da je ljubav vjerojatno slo\u017eenija od uobi\u010dajenog alkoholiziranja. Zbog toga ta emocija vjerojatno uklju\u010duje vi\u0161e neurotransmiterskih sustava koje treba neutralizirati prije po\u010detka djelovanja. S obzirom na to da je dopaminski sustav aktivan kod zaljubljivanja, vjerojatno \u0107e se morati smanjiti njegovo djelovanje i sukladno tome podesiti i razinu oksitocina.<\/p>\n\n\n\n

\u201cVrijeme lije\u010di sve rane\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Newitz isti\u010de kako je ve\u0107ina ovih stru\u010dnjaka bila iznena\u0111ena njenim pitanjem o na\u010dinu odljubljivanja jer ih ve\u0107ina ljudi pita kako da dvije osobe ostanu zaljubljene dugo vremena. No ovime je \u017eeljela pru\u017eiti utjehu svima koji \u017eele izrezati bolne osje\u0107aje iz svog sje\u0107anja. Bitno je imati na umu da intenzitet strastvene ljubavi s vremenom izblijedi. Naravno da ga se mo\u017ee produbiti te tako stvoriti dugoro\u010dnu vezu ili brak, ali nikad ne\u0107e ostati jednakog intenziteta ili onako bolan kao na po\u010detku nove veze.<\/p>\n\n\n\n

Fisher obja\u0161njava kako postoji istina u staroj izreci \u201cVrijeme lije\u010di sve rane\u201d te da za to postoje i neurolo\u0161ki dokazi. Zajedno sa svojim suradnicima prona\u0161la je da ljudi koji su do\u017eivjeli odbijanje u ljubavi nakon nekog vremena imaju sni\u017eenu aktivnost u podru\u010dju mozga povezanom s osje\u0107ajima privr\u017eenosti (ventral palladium). Kako se odljubiti?<\/p>\n\n\n\n

Kako bi se mozak \u0161to bolje suo\u010dio s gubitkom, Fisher preporu\u010duje u\u010destalo i intenzivno vje\u017ebanje koje pobu\u0111uje hormone poput dopamina, a slu\u017ee za podizanje raspolo\u017eenja. Za pobu\u0111ivanje oksitocina dobri su zagrljaji prijatelja ili drugih bliskih osoba, a on poma\u017ee da se osoba osje\u0107a smirenijom.<\/p>\n\n\n\n

Lewis navodi da stanje zaljubljenosti ne traje zauvijek, \u017eeljeli mi to ili ne. Zato ako se netko osje\u0107a sputanim zbog zaljubljenosti u pogre\u0161nu osobu, mo\u017ee se utje\u0161iti \u010dinjenicom da \u0107e u bliskoj budu\u0107nosti, vjerojatno ve\u0107 za nekoliko mjeseci, biti slobodan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sigurno ste se barem jednom u \u017eivotu pitali kako se odljubiti i koliko je to te\u017eak proces. Ljubav je emocija koju karakterizira sna\u017ena naklonost i privr\u017eenost prema nekoj osobi. Iz same definicije proizlazi da bi ona trebala biti najpozitivnija emocija koja pobu\u0111uje osje\u0107aje sre\u0107e i ushi\u0107enja, nezaboravne trenutke zajedni\u0161tva itd. Na\u017ealost, u stvarnosti ljubav obi\u010dno […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050602,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[21503,16648,21504,19632,22694],"class_list":["post-21014052","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-kako-se-odljubiti","tag-ljubav","tag-opsjednutost","tag-ovisnost","tag-popularno"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21014052","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21014052"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21014052\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066840,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21014052\/revisions\/21066840"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050602"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21014052"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21014052"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21014052"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}