![\"broj-17-425-170\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/02\/broj-17-425-170.jpg\")
<\/p>\nNakon \u0161to je 39 dana bez prestanka, uz pomo\u0107 1000 ra\u010dunala, radio na otkrivanju dosad najdu\u017eeg prostog broja, sveu\u010dili\u0161ni je profesor iz ameri\u010dke savezne dr\u017eave Missouri najavio da \u0107e poku\u0161ati oboriti svoj rekord.<\/p>\n
<\/p>\n
\u201eTo je posao koji nikad ne prestaje\u201c, rekao je Curtis Cooper, profesor informatike na Sveu\u010dili\u0161tu Central Missouri u Warrensburgu. Ra\u010dunala i dalje rade, a otkrivanje jo\u0161 ve\u0107eg prostog broja moglo bi potrajati pet do sedam godina. Tisu\u0107e drugih ra\u010dunala u Sjedinjenim Dr\u017eavama rade na istom projektu.<\/p>\n
\u201eTo je moja prva ljubav\u201c, rekao je 60-godi\u0161nji Cooper za Reuters. \u201eTo je \u010dista matematika. To je oblik umjetnosti.\u201c<\/p>\n
Cooper otkriva kako je primio brojne pozive i poruke iz cijelog svijeta nakon objave da je prona\u0161ao dosad najdu\u017ei prosti broj. Prost ili prim broj<\/em> je djeljiv isklju\u010divo sam sa sobom ili brojem 1. Primjerice, 4 nije prosti broj jer ga se mo\u017ee podijeliti s 1, 4, ali i brojem 2. Prosti brojevi su 2, 3, 5, 7, pa sve do golemog broja kojeg je otkrio Cooper, koji ima 17 425 170 znamenki.<\/p>\n Novi broj je 2 pomno\u017een sa samim sobom 57 885 161 puta, minus 1. \u00a0Ra\u010dunalo je prona\u0161lo broj jo\u0161 25. sije\u010dnja, ali je otkri\u0107e moralo biti potvr\u0111eno od strane Projekta identifikacije prostih brojeva GIMPS \u2013 the Great Internet Mersenne Prime Search<\/i>.<\/p>\n Pojam \u201eMersenne\u201c<\/em> se odnosi na rijetke proste brojeve, kojih je dosad otkriveno tek 48. Od toga je zadnjih 14 otkriveno pomo\u0107u projekta GIMPS.<\/p>\n Rade\u0107i u GIMPS sustavu, Cooper i njegov kolega Steven Boone ve\u0107 su otkrili dva najdu\u017ea prosta broja, 2005. i 2006. godine. Ovaj novi je najve\u0107i prosti broj otkriven nakon 2008. godine, kad je prethodni rekorder bio otkriven na kalifornijskom UCLA-u. Taj je broj manji od novootkrivenog za pribli\u017eno 5 milijuna znamenki.<\/p>\n Otkrivanje najdu\u017eeg prostog broja u tri navrata izvor je ponosa za Central Missouri koji broji 11000 studenata. \u201eNa neku ruku je to zapanjuju\u0107e\u201c, rekao je Mike Greife, glavni urednik sveu\u010dili\u0161nog magazina.<\/p>\n Cooper ka\u017ee da ga je prethodni uspjeh u pronala\u017eenju najve\u0107eg prostog broja tjerao da poku\u0161ava dalje. Barem je dva sata na dan provodio paze\u0107i na ra\u010dunala kako bi bio siguran da se potraga provodi bez problema. Program za pretragu radio je u pozadini, dok su ra\u010dunala ispunjavala druge zadatke.<\/p>\n Prema Cooperu, prosti su brojevi prvenstveno zanimljivi matemati\u010darima, ali potraga za njima ima i prakti\u010dnu vrijednost. Na primjer, pokazuje kako se ra\u010dunala zajedni\u010dki mogu koristiti na takvim projektima.<\/p>\n “Prosti se brojevi tako\u0111er koriste u mre\u017enim aplikacijama za enkripciju poruka zbog toga \u0161to su tako rijetki. Ali, ti brojevi imaju svega 100 do 200 znamenki”, ka\u017ee Cooper.<\/p>\n Izvor: NewsDaily<\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nakon \u0161to je 39 dana bez prestanka, uz pomo\u0107 1000 ra\u010dunala, radio na otkrivanju dosad najdu\u017eeg prostog broja, sveu\u010dili\u0161ni je profesor iz ameri\u010dke savezne dr\u017eave Missouri najavio da \u0107e poku\u0161ati oboriti svoj rekord. \u201eTo je posao koji nikad ne prestaje\u201c, rekao je Curtis Cooper, profesor informatike na Sveu\u010dili\u0161tu Central Missouri u Warrensburgu. Ra\u010dunala i dalje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21014648,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16329],"tags":[17006],"class_list":["post-21014078","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-matematika-i-ekonomija","tag-sad"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21014078","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21014078"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21014078\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21014648"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21014078"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21014078"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21014078"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}