{"id":21014084,"date":"2013-02-21T22:38:03","date_gmt":"2013-02-21T21:38:03","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21014084"},"modified":"2016-10-27T23:35:51","modified_gmt":"2016-10-27T21:35:51","slug":"zivotinje-i-magnetizam-prvi-dokaz-da-magnetizam-pomaze-lososu-naci-put-do-kuce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zivotinje-i-magnetizam-prvi-dokaz-da-magnetizam-pomaze-lososu-naci-put-do-kuce\/","title":{"rendered":"\u017divotinje i magnetizam: prvi dokaz da magnetizam poma\u017ee lososu na\u0107i put do ku\u0107e"},"content":{"rendered":"

Kad migriraju, buljooki lososi (lat. Oncorhynchus nerka<\/em>) obi\u010dno preplivaju oko 4000 milja (otprilike 6 500 km) do oceana i potom se godinama kasnije vra\u0107aju uzvodno po rijeci do mjesta gdje su se sami izlegli kako bi omrijestili svoja jaja. Znanstvenici, ribi\u010di i laici dugo su se pitali kako losos pronalazi svoj rije\u010dni dom preko tako epske razdaljine.<\/p>\n

Kako to \u010dine?<\/strong><\/p>\n

Novo istra\u017eivanje, objavljeno u \u201eCurrent Biology<\/em>\u201c, te djelomi\u010dno financirano od strane Nacionalnog fonda za znanost (engl. National Science Foundation)<\/em>, nam govori kako lososi pronalaze svoje rije\u010dne domove pomo\u0107u osje\u0107anja jedinstvene magnetske strukture rijeke.<\/p>\n

Kao dio istra\u017eivanja, istra\u017eiva\u010dki tim je koristio sve dostupne podatke ulova lososa kroz vi\u0161e od 56 godina, kako bi ustanovio rute lososovih selidbi od najsjevernijih podru\u010dja, vjerojatno Aljaske ili Aleutskih otoka u Tihom oceanu, pa do u\u0161\u0107a rodne rijeke \u2013 rijeke Fraser u Kanadi. Ti podatci su uspore\u0111eni s intenzitetom magnetskih polova Zemlje na klju\u010dnim mjestima migracijskih ruta lososa.<\/p>\n

Zemljino magnetsko polje sve vi\u0161e slabi \u0161to je bli\u017ee ekvatoru, odnosno \u0161to je udaljenije od polova i s godinama se postupno mijenja. Prema tome, intenzitet magnetosfere na bilo kojoj odre\u0111enoj lokaciji je jedinstven i neznatno se mijenja iz godine u godinu.<\/p>\n

Otok Vancouver se nalazi to\u010dno u u\u0161\u0107u rijeke Fraser , te sprje\u010dava pristup u\u0161\u0107u rijeke direktno iz Tihog oceana. Me\u0111utim, losos mo\u017ee zaobi\u0107i otok Vancouver i dose\u0107i u\u0161\u0107e rijeke sa sjevera preko tjesnaca Queen Charlotte ili s juga preko tjesnaca Juan De Fuca.<\/p>\n

Rezultati istra\u017eivanja pokazali su da se uz pomo\u0107 intenziteta magnetskog polja mo\u017ee predvidjeti kojim \u0107e se putem, na sjever ili na jug, kretati lososi u doba migracije. U bilo kojoj danoj godini, lososi su radije birali put koji je imao magnetski potpis najsli\u010dniji magnetskom potpisu rijeke Fraser iz prija\u0161njih godina, kad je losos napustio rijeku da bi u\u0161ao u Tihi ocean.<\/p>\n

\u201eOvi su rezultati u skladu s idejom da mladi losos zapamti magnetski potpis rodne rijeke i potom tra\u017ei isti magnetski potpis tijekom sezone migracije i mrijesta.\u201c isti\u010de Nathan Putman, istra\u017eiva\u010d postdoktorand na Sveu\u010dili\u0161tu u Oregonu i glavni autor studije.<\/p>\n

Dugo je poznato da neke \u017eivotinje koriste magnetska polja Zemlje kako bi se op\u0107enito orijentirale i kretale ravno naprijed. Me\u0111utim, znanstvenici nisu nikad uspjeli dokumentirati sposobnost \u017eivotinja da \u201ezapamte\u201c magnetsko polje, a da nije u pitanju nagon, isto kao i sposobnost kori\u0161tenja magnetskog polja kako bi se prona\u0161lo odre\u0111eno mjesto. Ova studija nam daje prvi empirijski dokaz magnetskog \u201eotiskivanja\u201c u \u017eivotinjama i predstavlja otkri\u0107e novog velikog fenomena u bihevioristi\u010dkoj biologiji.<\/p>\n

U nastavku, studija sugerira da bi bilo mogu\u0107e predvidjeti kretanja lososa pomo\u0107u geomagnetskog modela \u2013 \u010diji bi razvoj imao va\u017ean utjecaj na upravljanje ribolovom.<\/p>\n

Putman ka\u017ee da znanstvenici jo\u0161 ne znaju to\u010dno koliko rano i koliko \u010desto losos provjerava Zemljino magnetsko polje kako bi utvrdio svoj zemljopisni polo\u017eaj na povratku ku\u0107i. \u201eAli,\u201c ka\u017ee, \u201ekako bi losos mogao oti\u0107i iz odre\u0111enog mjesta u Tihom oceanu tisu\u0107ama kilometara udaljenog od rodne rijeke, svake godine moraju prili\u010dno rano izabrati migracijsku rutu, te za po\u010detak moraju znati u kojem smjeru uop\u0107e krenuti. I vjerojatno za to koriste magnetsko polje.\u201c<\/p>\n

Putman nastavlja:\u201c Dok se losos kre\u0107e po svojoj ruti, oceanske struje i druge sile ga mogu skrenuti s kursa. Stoga vjerojatno moraju provjeravati svoje zemljopisne polo\u017eaje uz pomo\u0107 magnetskog polja Zemlje vi\u0161e puta tijekom migracije kako bi ostali na pravom putu. Jednom kad se pribli\u017ee obali, moraju na\u0107i to\u010dno mjesto gdje mogu u\u0107i u u\u0161\u0107e rodne rijeke, te pretpostavljamo da u ovoj fazi migracije provjeravaju svoj zemljopisni polo\u017eaj mnogo \u010de\u0161\u0107e, odnosno da vi\u0161e koriste magnetsko polje Zemlje.\u201c<\/p>\n

Putman dalje obja\u0161njava da kad jednom losos dospije u rodnu rijeku, vjerojatno koristi osjet njuha kako bi prona\u0161ao odre\u0111eni pritok rijeke Fraser u kojem je ro\u0111en. Me\u0111utim, na velike udaljenosti upotreba magnetskog polja Zemlje je mnogo korisniji od mirisa, jer se magnetsko polje mo\u017ee detektirati preko tisu\u0107u kilometara otvorenog oceana.<\/p>\n

Kao i drugi pacifi\u010dki lososi, buljooki losos ispu\u0161ta ikru u \u0161ljun\u010dane \u201ekrevete\u201c rijeka i potoka. Nakon \u0161to se tek izlegnuti lososi izvuku iz tih \u201ekreveta\u201c, ostaju jo\u0161 otprilike 1 \u2013 3 dana u slatkoj vodi i onda se vra\u0107aju prema oceanu.<\/p>\n

Potom losos putuje tisu\u0107e kilometara od svog doma do mjesta hranjenja u Tihom oceanu i tamo ostaje oko dvije godine, a onda, kao dobro uhranjena odrasla jedinka, migrira natrag do istih \u0161ljun\u010danih \u201ekreveta\u201c u kojim su ro\u0111eni.<\/p>\n

Kad migrira, losos mora prije\u0107i iz slatke vode u morsku vodu i obratno. Tijekom svakog prelaska, losos prolazi kroz takvu promjenu koja je gotovo dramati\u010dna kao promjena gusjenice u leptira, ka\u017ee Putman. Svaka pojedina\u010dna promjena lososa uklju\u010duje zamjenu tkiva \u0161krga koje ribi omogu\u0107uje odr\u017eavanje ispravne ravnote\u017ee soli u svojoj okolini: losos zadr\u017eava sol kad je u slatkoj vodi i izbacuje vi\u0161ak soli kad je u slanoj vodi.<\/p>\n

Losos obi\u010dno poduzima ovaj put, ovu kru\u017enu migraciju od skoro 13 000 kilometara, samo jednom u \u017eivotu; ubrzo nakon mrijesta lososi ugibaju.<\/p>\n

Izvor:\u00a0National Science Foundation<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kad migriraju, buljooki lososi (lat. Oncorhynchus nerka) obi\u010dno preplivaju oko 4000 milja (otprilike 6 500 km) do oceana i potom se godinama kasnije vra\u0107aju uzvodno po rijeci do mjesta gdje su se sami izlegli kako bi omrijestili svoja jaja. Znanstvenici, ribi\u010di i laici dugo su se pitali kako losos pronalazi svoj rije\u010dni dom preko tako […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17400],"class_list":["post-21014084","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-magnetizam"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21014084","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21014084"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21014084\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21014084"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21014084"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21014084"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}