{"id":21014129,"date":"2013-03-03T16:05:44","date_gmt":"2013-03-03T15:05:44","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21014129"},"modified":"2020-10-15T14:52:54","modified_gmt":"2020-10-15T12:52:54","slug":"brzo-trijeznjenje-uz-pomoc-nanokapsula","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/brzo-trijeznjenje-uz-pomoc-nanokapsula\/","title":{"rendered":"Brzo trije\u017enjenje uz pomo\u0107 nanokapsula"},"content":{"rendered":"

\u010cak se i geekovci ponekad malo napiju, neki mo\u017eda i malo vi\u0161e. Osim predoziranja vodom i ponavljanja fraze \u201enikad vi\u0161e ne\u0107u piti\u201c<\/em>, nismo mogli poduzeti neke revolucionarne korake da se rije\u0161imo mamurluka. Sigurno ste po\u017eeljeli da postoji magi\u010dna pilula koja \u0107e nas rije\u0161iti glavobolje i mu\u010dnine i u\u010diniti nas spremnima za nove pobjede. Takva pilula naravno ne postoji, no u budu\u0107nosti bi mogla,\u00a0 i to uskoro.<\/p>\n

\n

Enzimi su proteini koji kataliziraju \u0161irok spektar biolo\u0161kih procesa u tijelu, \u0161to ih \u010dini privla\u010dnim za prou\u010davanje. Mnogi va\u017eni biolo\u0161ki procesi u organizmu se odvijaju tako \u0161to se odre\u0111ena grupa enzima organizira i radi zajedno, \u010desto u specijaliziranoj pod-jedinici stanice koja se naziva organel. Znanstvenici su godinama poku\u0161avali stvoriti takve komplekse u laboratoriju, ali se pokazalo da je izuzetno te\u0161ko odr\u017eati stabilnost proteina i precizno kontrolirati njihovu veli\u010dinu i raspodjelu.<\/p>\n

Tim znanstvenika s UCLA-<\/i>a, na \u010delu s doktorom Yunfeng Luom, je u posljednjem istra\u017eivanju uspio grupirati enzime u ljusku \u010dija se veli\u010dina mjeri u nanometrima. Rezultat toga je kompleks enzima napravljen od ne-toksi\u010dnih polimera koji gotovo imitira organel.<\/p>\n

Da bi isku\u0161ali efikasnost, znanstvenici su ubrizgali nanokapsule u mi\u0161eve koji su imali povi\u0161enu razinu alkohola u krvi. Pokazalo se zna\u010dajno br\u017ee smanjenje razine alkohola u krvi kod mi\u0161eva kojima su ubrizgani enzimi u odnosu na one u kontrolnoj skupini.<\/p>\n

Ovo otkri\u0107e bi moglo otvoriti novo poglavlje u podru\u010dju kori\u0161tenja enzima za djelovanje na pojedine funkcije u organizmu. Na primjer, mogao bi se napraviti svojevrsni protuotrov za alkohol koji bi se uzimao oralno. Budu\u0107i da se razgradnja alkohola ve\u0107inom odvija u jetri, djelovanje ovog lijeka bi bilo, karikirano naravno, kao da imamo stanice jetre u probavnom sustavu \u00a0koje bi nam pomogle probaviti alkohol.
\nOvo nije jedina primjena ove tehnologije. Tim ve\u0107 radi na novim lijekovima koji bi trebali pomo\u0107i u borbi protiv \u0107elavosti i u raznim drugim podru\u010djima medicine.<\/p>\n

Moramo se zapitati kakav bi utjecaj postojanje ovakve pilule imao na navike konzumiranja alkohola kod ljudi. Sigurno je da ovakav lijek ima svoje pozitivne strane. Ne bi morali pro\u017eivljavati mu\u010dninu, dan nakon konzumacije bi bili produktivniji i mogli bi se naspavati bez osje\u0107aja da nam se soba vrti oko glave ili da spavamo u brodu. Ako bi postojalo brzo rje\u0161enje za pijanstvo, pitamo se kako bi to utjecalo na ljudsko pona\u0161anje. Gotovo sigurno bi porasla konzumacija alkohola, mo\u017eda bi se \u010dak razvilo i crno tr\u017ei\u0161te s ovim lijekom u ponudi. Jedno je sigurno, biti \u0107e jako zanimljivo gledati razvoj ove tehnologije.<\/p>\n

Izvor:\u00a0 io9<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cak se i geekovci ponekad malo napiju, neki mo\u017eda i malo vi\u0161e. Osim predoziranja vodom i ponavljanja fraze \u201enikad vi\u0161e ne\u0107u piti\u201c, nismo mogli poduzeti neke revolucionarne korake da se rije\u0161imo mamurluka. Sigurno ste po\u017eeljeli da postoji magi\u010dna pilula koja \u0107e nas rije\u0161iti glavobolje i mu\u010dnine i u\u010diniti nas spremnima za nove pobjede. Takva pilula […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21016978,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16361,16365],"tags":[16721,17404,17405],"class_list":["post-21014129","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biotehnologija","category-nanotehnologija","tag-alkohol","tag-enzimi","tag-ucla"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21014129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21014129"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21014129\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21016978"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21014129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21014129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21014129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}