Preliminarni rezultati istra\u017eivanja pokazuju kako bi u\u010denje kori\u0161tenja Facebooka, ljudima starijima od 65 godina, moglo pomo\u0107i pri ja\u010danju kognitivnih sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n
Preliminarni rezultati istra\u017eivanja sa Sveu\u010dili\u0161ta u Arizoni pokazuju da mu\u0161karcima i \u017eenama, starijima od 65 godina, u\u010denje kori\u0161tenja Facebooka mo\u017ee pomo\u0107i u ja\u010danju kognitivnih funkcija mozga.<\/p>\n\n\n\n
Janelle Wohltmann, studentica postdiplomskog studija na Odjelu psihologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Arizoni, krenula je s istra\u017eivanjem kako bi vidjela da li u\u010denje kori\u0161tenja popularne dru\u0161tvene mre\u017ee kod starijih ljudi mo\u017ee pobolj\u0161ati kognitivne sposobnosti i osje\u0107aj dru\u0161tvene povezanosti.<\/p>\n\n\n\n
Njena preliminarna otkri\u0107a, koje je predstavila ovaj mjesec na godi\u0161njem sastanku Internacionalnog neuropsiholo\u0161kog dru\u0161tva na Havajima, pokazuju da stariji ljudi, nakon \u0161to su nau\u010dili kako koristiti Facebook, pokazuju pobolj\u0161anje od 25 posto kod obavljanja zadataka sastavljenih kako bi mjerili njihovu sposobnost stalnog nadzora i brzog dodavanja ili brisanja sadr\u017eaja njihove radne memorije, funkcije koja je u psihologiji poznata pod nazivom \u201ea\u017euriranje\u201c<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Wohltmann, \u010dije je istra\u017eivanje dio njenog disertacijskog rada, je organizirala \u201eFacebook u\u010denje\u201c<\/em> za 14-ero starijih ljudi koji nikada nisu koristili ovu stranicu ili su je koristili manje od jednom mjese\u010dno. Dan im je zadatak da postanu Facebook prijatelji samo s onim ljudima u njihovoj grupi za u\u010denje i da stave barem jednu objavu dnevno na svoj Facebook profil.<\/p>\n\n\n\n Druga grupa, koja se isto sastojala od 14-ero starijih ljudi, nije bila podu\u010davana kako koristiti Facebook, ve\u0107 online dnevnik na stranici Penzu.com, u kojem su objave bile privatne, bez mogu\u0107nosti dru\u0161tvenog dijeljenja sadr\u017eaja. Od njih se tra\u017eilo da naprave barem jedan unos dnevno, koji bi se sastojao od 3 do 5 re\u010denica, kako bi se imitirala prosje\u010dna du\u017eina poruke koju objavljuju Facebook korisnici.<\/p>\n\n\n\n Tre\u0107oj grupi od 14-ero starijih ljudi je bilo re\u010deno kako su stavljeni na \u201elistu \u010dekanja\u201c za Facebook trening, kojeg zapravo nisu nikada dovr\u0161ili.<\/p>\n\n\n\n Prije u\u010denja kori\u0161tenja bilo koje nove tehnologije, sudionici istra\u017eivanja, po rasponu godina izme\u0111u 68 i 91, bili su podvrgnuti ispunjavanju niza upitnika i neuropsiholo\u0161kih testova koji su mjerili socijalne varijable, kao primjerice, njihov nivo osje\u0107aja usamljenosti i socijalne potpore, kao i njihove kognitivne sposobnosti. Ove su procjene bile napravljene ponovno na kraju istra\u017eivanja, osam tjedana kasnije.<\/p>\n\n\n\n U daljnjim testovima, oni koji su nau\u010dili kako koristiti Facebook bili su 25 posto bolji nego na po\u010detku istra\u017eivanja u zadacima osmi\u0161ljenima kako bi izmjerili njihovu mentalnu sposobnost a\u017euriranja. Sudionici u ostalim grupama nisu postigli nikakav zna\u010dajan napredak u odnosu na po\u010detak istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n Wohltmann je provela ovo istra\u017eivanje uz pomo\u0107 Betty Glisky, profesorice i \u010delnice Odjela za psihologiju, i tima istra\u017eiva\u010dkih asistenata s preddiplomskog i diplomskog studija. Istra\u017eivanje je bilo zasnovano na postoje\u0107im dokazima o tome kako u\u010denje novih zadataka mo\u017ee pomo\u0107i starijim osobama kod ukupnih kognitivnih funkcija, kao i na hipotezi istra\u017eivanja koje sugerira vezu izme\u0111u socijalne povezanosti i kognitivnih performansi.<\/p>\n\n\n\n \u201eIdeja se razvila iz dva djela istra\u017eivanja\u201c, ka\u017ee Wohltmann. \u201ePrvo, postoji dokaz koji sugerira da ako \u010dovjek ostane kognitivno anga\u017eiran \u2013 u\u010denje novih vje\u0161tina nakon odlaska u mirovinu \u2013 bolje su mu kognitivne performanse.\u201c<\/p>\n\n\n\n \u201eTako\u0111er postoji brojna literatura koja pokazuje da ljudi koji su vi\u0161e socijalno anga\u017eirani, su manje usamljeni, imaju ve\u0107u dru\u0161tvenu potporu, i ti ljudi imaju bolje kognitivne sposobnosti u starijoj dobi\u201c, nadodaje Wohltmann.<\/p>\n\n\n\n U ovom njenom istra\u017eivanju su potrebne daljnje analize kako bi se utvrdilo da li je kori\u0161tenje Facebooka u\u010dinilo sudionike manje usamljenima ili vi\u0161e socijalno povezanima. Wohltmann smatra da je kompleksna priroda Facebookova su\u010delja, u usporedbi s online dnevnikom, bila ve\u0107inski odgovorna za pobolj\u0161anje performansi Facebook korisnika.<\/p>\n\n\n\n \u201eSu\u010delje Facebooka je zapravo vrlo kompleksno. Velika razlika izme\u0111u Facebooka i online dnevnika je ta da kada napravite unos na online dnevniku, spremite ga i to je sve \u0161to vidite. Na Facebooku, nekoliko ljudi objavljuju nove stvari, tako da se nove informacije stalno objavljuju\u201c, ka\u017ee Wohltmann.<\/p>\n\n\n\n Sudionici u ovoj studiji, prosje\u010dne dobi od 79 godina, predstavljaju demografsku skupinu \u010dije dru\u0161tveno medijsko pona\u0161anje nije nikada bilo pobli\u017ee promatrano i istra\u017eivano.<\/p>\n\n\n\n \u201eFacebook je o\u010dito veliki fenomen u na\u0161oj kulturi\u201c, ka\u017ee Wohltmann. \u201ePo\u010dinju izlaziti stalna nova istra\u017eivanja o tome kako mladi ljudi koriste Facebook i online dru\u0161tvene mre\u017ee, ali mi uop\u0107e ne znamo puno o starijim osobama, a oni su zapravo rastu\u0107a demografska skupina na Facebooku<\/a>, tako da mislim da je va\u017eno istra\u017eiti i njihovo pona\u0161anje\u201c, obja\u0161njava Wohltmann.<\/p>\n\n\n\n Prema istra\u017eivanju projekta Pew Internet & American Life<\/i>, jedno od troje starijih ljudi koriste dru\u0161tvene mre\u017ee kao \u0161to je Facebook.<\/p>\n\n\n\n Wohltmann tako\u0111er ka\u017ee kako vidi Facebook kao potencijalnu alternativu nekim online igrama namijenjenima starijim osobama, osmi\u0161ljenima kako bi im podigle mentalnu o\u0161trinu.<\/p>\n\n\n\n \u201eTe igre postanu dosadne tijekom vremena i ovo mo\u017ee biti nova aktivnost u\u010denja koja je interesantnija i koja ih odr\u017eava dru\u0161tveno aktivnima\u201c, ka\u017ee Wohltmann i nadodaje kako Facebook mo\u017ee pomo\u0107i starijim osobama da budu i ostanu u kontaktu s unucima, obitelji i prijateljima.<\/p>\n\n\n\n No, Wohltmann upozorava kako Facebook ne mora biti dobar u svakom slu\u010daju.<\/p>\n\n\n\n \u201eJedna od opasnosti mo\u017ee biti i da je u\u010denje kori\u0161tenja Facebooka na\u010din da se izgradi ono \u0161to mi zovemo kognitivnom ogradom<\/em>, koja \u0161titi i odbija kognitivno propadanje uzrokovano starenjem funkcija mozga”, upozorava Wohltmann.<\/p>\n\n\n\n \u201eTako\u0111er je va\u017eno shvatiti i znati o nekim aspektima Facebooka koji zabrinjavaju ljude, kao \u0161to je o\u010duvanje privatnosti profila. Tako da ne bih predlo\u017eila nikome da odmah ode i ulogira baku online, osim ako vi ili netko drugi mo\u017ee pru\u017eiti valjanu edukaciju i potporu toj osobi kako bi se mogla koristiti dru\u0161tvenim mre\u017eama na siguran na\u010din\u201c, zaklju\u010duje Wohltmann.<\/p>\n\n\n\n