Stanice mozga mogu \u017eivjeti gotovo dvostruko du\u017ee od pripadaju\u0107eg tijela, sude\u0107i prema odre\u0111enim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n
Studija objavljena u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences<\/em> pokazala je da neuroni, odnosno mo\u017edane stanice mi\u0161a, usa\u0111ene u mozak \u0161takora mogu pre\u017eivjeti gotovo dvostruko du\u017ee nego \u0161to bi im to prirodno bio \u017eivotni vijek kod mati\u010dnog organizma. Ovo otkri\u0107e je dobra vijest za entuzijaste koje zanima na koji bi se na\u010din mogao produ\u017eiti \u017eivotni vijek.<\/p>\n\n\n\n “Proces produ\u017eenja \u017eivota kod ljudi odvija se sporo ali kontinuirano”, ka\u017ee suautor studije, neurokirurg Lorenzo Magrassi s talijanskog sveu\u010dili\u0161ta Pavia<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Kad bi se ljudski vijek mogao produ\u017eiti na 160 godina, u tom slu\u010daju “ne bi gubili svoje neurone jer njihov \u017eivotni vijek nije fiksno ograni\u010den”. Za razliku od svih drugih stanica na\u0161eg tijela koje se stalno obnavljaju, ljudi su ro\u0111eni s gotovo svim neuronima koje \u0107e ikad imati. Magrassija i njegove kolege zanimalo je mogu li neuroni<\/a> nad\u017eivjeti organizme u kojima prebivaju.<\/p>\n\n\n\n Da bi do\u0161li do odgovora izdvojili su mi\u0161je neurone i implantirali ih u mozgove 60 fetusa \u0161takora. Zatim su ih ostavili da pro\u017eive svoj \u0161takorski \u017eivotni vijek, da bi ih eutanazirali na samrti, kad vi\u0161e nije postojala vjerojatnost da \u0107e pre\u017eivjeti vi\u0161e od dva dana. Uslijedila je analiza njihovih mozgova. Prosje\u010dan \u017eivotni vijek mi\u0161eva je oko 18 mjeseci dok \u0161takori \u017eive gotovo dvostruko du\u017ee.<\/p>\n\n\n\n \u0160takori su svoj \u017eivotni vijek proveli uobi\u010dajeno (iako nisu bili mnogo pametniji) i kod njih nisu prona\u0111eni znakovi nikakvih neurolo\u0161kih poreme\u0107aja. Nakon \u0161to su \u0161takori umrli utvr\u0111eno je da su neuroni transplantirani od mi\u0161eva jo\u0161 uvijek \u017eivi, \u0161to zna\u010di da je mogu\u0107e da stanice pre\u017eive i du\u017ee ako su presa\u0111ene u vrstu koja ima dulji \u017eivotni vijek.<\/p>\n\n\n\n Otkri\u0107e ukazuje na to da stanice na\u0161eg mozga ne\u0107e propasti prije nego se to dogodi s na\u0161im tijelom. “Zamislite kako bi bilo stra\u0161no da nad\u017eivite va\u0161 vlastiti mozak”, izjavio je Magrassi.<\/p>\n\n\n\n Iako su pokusi obavljeni na mi\u0161evima, a ne na ljudima, oni ipak ukazuju na vjerojatnost da bi transplantiranje neurona moglo biti korisno u lije\u010denju degenerativnih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsove bolesti, tvrdi Magrassi. Ipak, \u010dinjenica da \u017eiv\u010dane stanice mogu \u017eivjeti neograni\u010deno dugo, jo\u0161 uvijek ne zna\u010di da ljudi mogu \u017eivjeti zauvijek.<\/p>\n\n\n\n Na proces starenja utje\u010de mnogo vi\u0161e faktora od \u017eivotnog vijeka pojedinih dijelova tijela, a znanstvenici jo\u0161 uvijek ne razumiju u potpunosti za\u0161to ljudi stare, zaklju\u010dio je Magrassi.<\/p>\n\n\n\n