{"id":21016879,"date":"2013-02-28T19:06:58","date_gmt":"2013-02-28T18:06:58","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21016879"},"modified":"2020-10-15T16:17:57","modified_gmt":"2020-10-15T14:17:57","slug":"crveni-planet-ili-ipak-ne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/crveni-planet-ili-ipak-ne\/","title":{"rendered":"Mars, crveni planet – ili ipak ne?"},"content":{"rendered":"

Na\u0161 omiljeni robot koji tumara po Marsu je u svojoj posljednjoj misiji prvi put bu\u0161io na povr\u0161ini. \u010cini se da Mars, koji ujedno nazivamo crvenim planetom, ipak nije tako crven \u010dim zagrebemo ispod povr\u0161ine. Iz slika koje je Curiosity poslao, mo\u017eemo vidjeti da su uzorci zapravo plavkaste nijanse sive boje.<\/p>\n

\"curiosity\"

(NASA\/JPL-Caltech\/MSSS)<\/p><\/div>\n

Povr\u0161ina Marsa izgleda crveno zato \u0161to su pra\u0161ina i stijene izlo\u017eene procesu oksidacije, a to je isti proces koji formira hr\u0111u na Zemlji. Smatra se, da su tijekom povijesti, voda i nabijene molekule kisika iz atmosfere kombinirane s atomima \u017eeljeza formirale hr\u0111u.<\/p>\n

Znanstvenici jo\u0161 nisu sigurni od \u010dega je formirana stijena koju su bu\u0161ili, ali se nadaju da \u0107e uskoro biti u prilici saznati kada Curiosity analizira sastav pomo\u0107u dva senzora koja su zadu\u017eena za testiranje uzoraka. Nadaju se da \u0107e im saznanje o sastavu stijena pomo\u0107i u istra\u017eivanju na\u010dina na koji su nastale.<\/p>\n

\"curiosity-john-klein\"

(NASA\/JPL-Caltech)<\/p><\/div>\n

Stijena koju su bu\u0161ili ima i ime. Zove se \u201eJohn Klein\u201c<\/em> po nedavno preminulom \u010dlanu istra\u017eiva\u010dkog tima. Znanstvenici vjeruju da \u0107e mo\u0107i saznati puno o pro\u0161losti Marsa analiziraju\u0107i tu stijenu. Jako je te\u0161ko razaznati teksturu stijene pomo\u0107u kamera koje nosi Curiosity. Znanstvenici smatraju da bi se ovakve stijene na Zemlji formirale ve\u0107inom uz pomo\u0107 vode. Postoji mnogo teorija o postanku stijena, ali analiza \u0161ireg podru\u010dja pokazuje nam da je kroz povijest upravo voda najvjerojatnije imala ulogu u njihovom formiranju. Ako bi uspjeli potvrditi da je \u201eJohn Klein\u201c formiran uz pomo\u0107 vode to bi bilo \u010dudesno otkri\u0107e. Cilj misije je prikupiti \u0161to vi\u0161e podataka o mogu\u0107nosti nekada\u0161njeg \u017eivota u Gale krateru. Potvrda da je stijena nastala pod utjecajem vode bi bila ogroman korak naprijed za cijelu misiju.<\/p>\n

To \u0161to Mars nije crven ispod povr\u0161ine je zapravo dobar znak.
\n\u201eBolje je imati povr\u0161inu sive nego crvene boje, iz jednostavnog razloga \u0161to znamo da oksidacija kakvu poznajemo uni\u0161tava organske tvari\u201c, ka\u017ee John Grotzinger, glavni istra\u017eiva\u010d misije.<\/p>\n

Stijena u sebi sadr\u017ei razne kanali\u0107e i \u010dvorove za koje znanstvenici nisu sigurni kako su nastali, ali naga\u0111aju da bi takva struktura mo\u017eda mogla biti posljedica pucanja pod te\u017einom vode ili jednostavno posljedica su\u0161enja nakon \u0161to je vode nestalo. Jedno je za sada sigurno, a to je da Mars nije ba\u0161 tako crven kako smo mi zami\u0161ljali. Nadamo se da \u0107e nas Curiosity u budu\u0107nosti iznenaditi s jo\u0161 puno zanimljivih podataka i fotografija. Tko zna, mo\u017eda otkrije da je nekad bilo \u017eivota na Marsu.<\/p>\n

\"curiosity-john-klein2\"

(NASA\/JPL-Caltech\/MSSS)<\/p><\/div>\n

Izvor: jpl.nasa.gov<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na\u0161 omiljeni robot koji tumara po Marsu je u svojoj posljednjoj misiji prvi put bu\u0161io na povr\u0161ini. \u010cini se da Mars, koji ujedno nazivamo crvenim planetom, ipak nije tako crven \u010dim zagrebemo ispod povr\u0161ine. Iz slika koje je Curiosity poslao, mo\u017eemo vidjeti da su uzorci zapravo plavkaste nijanse sive boje. Povr\u0161ina Marsa izgleda crveno zato […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[16692,16490],"class_list":["post-21016879","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-curiosity","tag-mars"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21016879","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21016879"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21016879\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21016879"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21016879"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21016879"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}