{"id":21016899,"date":"2013-03-01T14:39:50","date_gmt":"2013-03-01T13:39:50","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21016899"},"modified":"2016-10-27T23:49:02","modified_gmt":"2016-10-27T21:49:02","slug":"upoznajte-letecu-vjevericu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/upoznajte-letecu-vjevericu\/","title":{"rendered":"Upoznajte lete\u0107u vjevericu"},"content":{"rendered":"

Vjeverice \u017eive gotovo u svim dijelovima svijeta. Pa ipak, vrste poput neobi\u010dne sibirske lete\u0107e vjeverice vrlo su rijetke.*<\/a>\u00a0Mo\u017ee li taj maleni glodavac doista letjeti? Kakva je to \u017eivotinja i za\u0161to je se tako rijetko mo\u017ee vidjeti?<\/p>\n

\n

Kako lete?<\/b><\/p>\n<\/div>\n

\n

Premda sve vjeverice koje \u017eive na drve\u0107u ska\u010du sa stabla na stablo, nijedna od njih ne mo\u017ee se u tome mjeriti s lete\u0107om vjevericom. Taj glodavac mo\u017ee sko\u010diti \u010dak 80 metara u daljinu. No kako to uspijeva?<\/p>\n<\/div>\n

\n

Lete\u0107a vjeverica ima aerodinami\u010dne opne koje bi zadivile svakog in\u017eenjera aeronautike. \u201dPrednja strana opne razapeta je na hrskavi\u010dnoj kosti koja se prote\u017ee od zape\u0161\u0107a\u201c, stoji u knjizi\u00a0The World of the Animals.<\/i>\u00a0\u201dMada bi se reklo da opnu sa\u010dinjavaju samo dva sloja ko\u017ee, tu je jo\u0161 tanki sloj mi\u0161i\u0107a koji vjeverici omogu\u0107ava da podesi zakrivljenost povr\u0161ine kojom jedri i tako regulira svoje leta\u010dke sposobnosti.\u201c<\/p>\n<\/div>\n

\n

Dok je u zraku, ko\u017ea vjeverice potpuno je nategnuta. No kad ne leti, vjeverica ponekad izgleda kao da nosi sivi krzneni kaput koji joj je nekoliko brojeva prevelik.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Kako vjeverica prilikom leta ne udari u ne\u0161to? U tome joj poma\u017ee rep, kojim poput kormila usmjerava svoj let. A prije nego \u0161to se spusti na stablo, vjeverica uspori let tako \u0161to se postavi u uspravan polo\u017eaj. Prava je rijetkost da vjeverica krivo procijeni doskok i padne na tlo.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Ovoj krznenoj \u201djedrilici\u201c poma\u017ee i to \u0161to je jako lagana. Prosje\u010dna odrasla lete\u0107a vjeverica te\u017ei samo oko 150 grama i duga\u010dka je dvadesetak centimetara, ne ra\u010dunaju\u0107i rep. U\u0161i su joj malene i bez \u010duperaka na vr\u0161kovima koji bi joj usporavali let.<\/p>\n<\/div>\n

\n

No\u0107ni leta\u010d<\/b><\/p>\n<\/div>\n

\n

Lete\u0107a vjeverica ima vrlo neobi\u010dne o\u010di, koje su nalik velikim crnim biserima. Za razliku od drugih vjeverica, ona je no\u0107na \u017eivotinja. Stoga joj je potreban dobar vid kako bi prona\u0161la svoju omiljenu hranu \u2014 rese i li\u0161\u0107e bjelogorice te pupove crnogori\u010dnog drve\u0107a. A kako zimi vlada nesta\u0161ica hrane, ona u jesen skuplja male zalihe resa koje sprema u tajna skrovi\u0161ta na granama ili u rupama drve\u0107a.<\/p>\n<\/div>\n

\n

U prolje\u0107e se neke lete\u0107e vjeverice znaju toliko zaigrati da posve zaborave na poslijepodnevni odmor. Osim toga, u to doba godine zauzete su jo\u0161 ne\u010dim \u2014 tra\u017eenjem mu\u017ejaka odnosno \u017eenke. Nakon \u0161to \u017eenka prona\u0111e mu\u017ejaka \u010dijim je leta\u010dkim akrobacijama zadovoljna, vrijeme je za gradnju gnijezda. U tu \u0107e svrhu poslu\u017eiti neka ku\u0107ica za ptice, ukoliko je ima, ili rupa u stablu. Lete\u0107a vjeverica obi\u010dno ima vi\u0161e gnijezda. Neka joj slu\u017ee kao smo\u010dnice, a neka kao dodatni\u00a0\u201dstanovi\u201c. Neke \u010dak znaju napraviti gnijezdo u staji. No za razliku od drugih vjeverica, nikad se ne\u0107e nastaniti u gradu.<\/p>\n<\/div>\n

\n

U kasno prolje\u0107e ili rano ljeto \u017eenka donese na svijet dva do tri mladunca. Da bi ih nahranila, mora neprestano biti u pokretu, \u010dak i danju. Mada u vrijeme kad tek ugledaju svijet ti mladunci nisu ve\u0107i od vrha prsta \u010dovje\u010dje ruke, pretkraj jeseni ve\u0107 \u0107e odletjeti iz gnijezda.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Za\u0161to ih se rijetko vi\u0111a?<\/b><\/p>\n<\/div>\n

\n

Za\u0161to je sibirsku lete\u0107u vjevericu tako te\u0161ko vidjeti? Ova mala no\u0107na stvorenja ne\u010dujno se kre\u0107u po granama drve\u0107a tako da ne privla\u010de ni\u010diju pozornost. Osim toga, naj\u010de\u0161\u0107e \u017eive u sjevernim \u0161umama s mije\u0161anim bjelogori\u010dnim i crnogori\u010dnim drve\u0107em na podru\u010dju od Balti\u010dkog mora i ruske tajge do Tihog oceana.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Moglo bi se re\u0107i da su prostrane sibirske \u0161ume dovoljno velike da osiguraju opstanak sibirske lete\u0107e vjeverice. Pa ipak, zbog uni\u0161tavanja \u0161uma ove \u017eivotinjice i jo\u0161 mnoge druge koje \u017eive u dupljama ostaju bez prikladnih gnjezdi\u0161ta. U Finskoj, zapadnom dijelu njenog stani\u0161ta, lete\u0107a vjeverica za\u0161ti\u0107ena je zakonom Europske unije. Dovoljno je samo nazreti lete\u0107u vjevericu u kro\u0161nji ili nai\u0107i na njen izmet, pa da se odgodi ili \u010dak obustavi izvo\u0111enje nekog gra\u0111evinskog projekta.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Dakako, lete\u0107a vjeverica nema pojma kakve sve posljedice ima njen izmet i kao da je ni\u0161ta ne mo\u017ee omesti u njenim svakodnevnim aktivnostima. \u010cim se nad sjeverne \u0161ume po\u010dne spu\u0161tati mrak, tisu\u0107e si\u0107u\u0161nih noseva izvirit \u0107e iz svojih duplji. Tek \u0161to trzne svojim duga\u010dkim brkovima, grane se lagano zanji\u0161u i lete\u0107a vjeverica ponovno je u akciji.<\/p>\n