Mu\u0161karci su oduvijek o\u010darani \u017eenskim grudima, a \u017eene su o\u010darane fiksacijom mu\u0161karaca na \u017eenske grudi. Tako su istra\u017eivanja pokazala da heteroseksualni mu\u0161karci tijekom interakcije zadr\u017eavaju pogled na doti\u010dnim \u017eenskim atributima i do 10 sekundi du\u017ee nego na ostalim dijelovima tijela.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eda najekstremniji primjer ove “opsjednutosti” ilustrira podatak da je u 18. stolje\u0107u u \u0160panjolskoj osnovana sternomantija<\/em>, <\/strong>disciplina u kojoj se na temelju izgleda \u017eenskih grudi poku\u0161alo objasniti karakter i seksualnost \u017eene. Primjerice, za \u017eene s grudima poput “lisi\u010dje nju\u0161ke” smatralo se da su pametne i suzdr\u017eane, ali u \u017eivotu ne posti\u017eu mnogo zbog svoje lijenosti i manjka inicijative. Istovremeno su dobre \u017eene i majke te ih karakterizira vjernost partneru i inovativnost u seksualnom \u017eivotu. Me\u0111utim, ovi se poku\u0161aji ne zaustavljaju u 18. stolje\u0107u. U teku\u0107em tisu\u0107lje\u0107u djeluje talijanski seksolog Piero Lorenzoni koji smatra da su osobine svake \u017eene i njezin “seksualni temperament” povezani s veli\u010dinom i oblikom grudi, a za kategorizaciju oblika grudi koristi vo\u0107e poput dinje, limuna, naran\u010de i sl.<\/p>\n\n\n\n Ostavimo po strani zanimljivosti iz neznanstvenih teorija i osvrnimo se na novu, neuroznanstveno poduprtu teoriju o, kako ga autor naziva, vrlo logi\u010dnom obja\u0161njenju mu\u0161ke fasciniranosti \u017eenskim grudima. Larry Young, profesor psihijatrije na Emory Sveu\u010dili\u0161tu prou\u010dava neurolo\u0161ku osnovu slo\u017eenih socijalnih pona\u0161anja te iznosi neurolo\u0161ke dokaze koji idu u prilog evolucijskoj teoriji. Naime, evolucijskim mehanizmima do\u0161lo je do u\u010dvr\u0161\u0107ivanja neurolo\u0161kih krugova, prvo zbog ja\u010danja veze izme\u0111u majke i djeteta tijekom dojenja, a kasnije su ti procesi u mozgu poslu\u017eili za zbli\u017eavanje parova. Dakle jo\u0161 jedna sli\u010dnost mu\u0161karaca i dojen\u010dadi je njihova fasciniranost \u017eenskim grudima.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 je otprije poznato da stimulacijom \u017eenskih bradavica tijekom dojenja dolazi do lu\u010denja oksitocina<\/em> <\/strong>u mozgu, poznatog kao “hormon ljubavi”. Zbog poja\u010dane razine oksitocina usmjerenost maj\u010dine pa\u017enje na dijete pove\u0107ava se te su afekti prema djetetu intenzivniji. Nedavna istra\u017eivanja pokazuju kako ovaj mehanizam ne djeluje isklju\u010divo na vezu izme\u0111u \u017eene i njezinog djeteta, ve\u0107 je primjetan i u odnosima heteroseksualnih partnera.<\/p>\n\n\n\n Sigurno je ve\u0107ini poznato da su bradavice jedna od erogenih zona, a provedene studije potvr\u0111uju da stimulacija bradavica pove\u0107ava seksualno uzbu\u0111enje kod ve\u0107ine \u017eena te dovodi do aktivacije istih podru\u010dja u mozgu kao vaginalna ili klitoralna stimulacija. Prilikom dodirivanja, masa\u017ee ili grickanja \u017eenskih grudi dolazi do osloba\u0111anja oksitocina u mozgu \u017eene jednako kao i tijekom dojenja, tvrdi Young, ali u tom se slu\u010daju poja\u010dana pa\u017enja usmjerava na seksualnog partnera \u010dime se pove\u0107ava njena \u017eelja za povezivanjem s doti\u010dnom osobom. Drugim rije\u010dima, mu\u0161karci mogu pove\u0107ati svoju “konkurentnost na tr\u017ei\u0161tu” stimulacijom \u017eenskih grudi tijekom predigre i samog seksualnog odnosa.<\/p>\n\n\n\n Naravno da se evolucija pobrinula o pove\u0107anju vjerojatnosti razmno\u017eavanja tako da mu\u0161karci instinktivno \u017eele \u017eenske grudi, odnosno \u017eele ih stimulirati. Young smatra da je do\u0161lo do prirodnog odabira one organizacije u mozgu koja je dovela do privla\u010dnosti grudi u seksualnom kontekstu upravo zato \u0161to se time aktivira \u017eelja \u017eena da se pove\u017eu s partnerom. Zna\u010di da je o\u010daranost i \u017eelja za \u017eenskim grudima zapravo pona\u0161anje nastalo dugotrajnim procesom evolucije u svrhu aktivacije maj\u010dinskog instinkta, odnosno \u017eelje za povezivanjem i uspostavljanjem bliskog odnosa sa seksualnim partnerom. Spomenuti na\u010din organizacije mozga formira se kod heteroseksualnih mu\u0161karaca tijekom puberteta.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, postavlja se pitanje za\u0161to se ovakav evolucijski napredak dogodio jedino kod ljudi, a ne i kod ostalih sisavaca koji tako\u0111er doje svoje potomke? Young glavnim uzrokom smatra monogamiju jer \u010dak 97% ostalih vrsta sisavaca ne uspostavlja monogamne odnose. Drugi mogu\u0107i razlog je uspravni polo\u017eaj ljudi na dvije noge i odvijanje seksualnih odnosa licem-u-lice \u010dime se pove\u0107ava vjerojatnost stimulacije bradavica tijekom seksa. Autor navodi primjer monogamnih voluharica kod kojih su bradavice okrenute prema podu, a budu\u0107i da se voluharice pare od straga, opisano pona\u0161anje, odnosno privla\u010dnost \u017eenskih grudi, nije ni mogla evoluirati. Zaklju\u010duje da je priroda na\u0161e seksualnosti omogu\u0107ila bolji pristup mu\u0161karaca grudima.<\/p>\n\n\n\n Premda su Youngovi argumenti vi\u0161e zdravorazumska obja\u0161njenja neurolo\u0161kih podataka, kao dodatnu snagu svoje teorije isti\u010de da alternativne teorije o fiksaciji mu\u0161karaca na \u017eenske grudi “ne piju vodu”. One tvrde da su mu\u0161karcima privla\u010dne \u017eenske grudi, odnosno masno tkivo sadr\u017eano u njima, zbog ve\u0107eg potencijala da prehrane potomstvo, a Young smatra da taj argument pada u vodu zato \u0161to je sperma “jeftinija”, odnosno dostupnija i brojnija u usporedbi s jajnim stanicama pa evolucijski mehanizmi ne bi trebali djelovati u smjeru pove\u0107anja izbirljivosti mu\u0161karaca, ve\u0107 pove\u0107ati potrebu \u017eene da se intimno pove\u017ee s mu\u0161karcem.<\/p>\n\n\n\n Istovremeno Fran Mascia-Lees, antropolog s Rutgers Sveu\u010dili\u0161ta, demantira Youngovu teoriju \u010dinjenicom da \u017eenske grudi ne privla\u010de sve mu\u0161karce. Obja\u0161njava kako svaki put kad evolucijski biolozi predlo\u017ee univerzalni razlog za neko pona\u0161anje ili emociju, zanemare kulturalne razlike. Primjerice u nekim afri\u010dkim kulturama \u017eene ne pokrivaju svoje grudi, a mu\u0161karce \u017eenske grudi ne uzbu\u0111uju. Young obja\u0161njava kako to \u0161to grudi nisu pokrivene, ne zna\u010di da njihova stimulacija nije dio predigre u tim kulturama, no ne postoji mnogo istra\u017eivanja o stimulaciji grudi tijekom predigre u antropolo\u0161kom kontekstu.<\/p>\n\n\n\n