Inzulin je vrsta hormona koji se lu\u010di iz stanica gu\u0161tera\u010de. Postoje dvije vrste tih stanica –\u00a0 alfa stanice i beta stanice. Beta stanice odgovorne su za lu\u010denje inzulina. Visoke razine glukoze u krvi tjeraju beta stanice gu\u0161tera\u010de da pove\u0107aju otpu\u0161tanje inzulina u krv. Inzulin kola tijelom i u kratkom vremenu tjera stanice mi\u0161i\u0107a i jetre da prera\u0111uju glukozu iz krvi.<\/p>\n
Otkri\u0107e inzulina i kako on radi<\/b><\/p>\n
Njema\u010dki patolog i biolog Paul Langerhans otkrio je da stanice gu\u0161tera\u010de uzrokuju otpu\u0161tanje inzulina. Ove stanice izgledaju kao maleni otoci i zbog toga se nazivaju Langerhansovim oto\u010di\u0107ima<\/em>. Hormon je dobio ime od latinske rije\u010di \u201einsula\u201c \u0161to u prijevodu tako\u0111er zna\u010di otok. Unutar Langerhansovih oto\u010di\u0107a mo\u017eemo prona\u0107i dvije vrste stanica, a to su alfa stanice i beta stanice. Beta stanice su uglavnom odgovorne za lu\u010denje inzulina u na\u0161im tijelima.<\/p>\n Radni proces inzulina<\/b><\/p>\n Inzulin stimulira amalgamaciju glukoze iz krvnih stanica mi\u0161i\u0107a, masnog tkiva i jetre. Ima i sposobnost pohranjivanja glukoze u obliku glikogena u mi\u0161i\u0107ima i jetri. Inzulin se, tako\u0111er, \u00a0koristi i kako bi se sprije\u010dila uporaba masti za dobivanje energije. Inzulin se izlu\u010duje u dvije faze; prva faza uklju\u010duje brzo otpu\u0161tanje ogromnih koli\u010dina inzulina kao reakciju na ve\u0107e razine glukoze u krvi koje su nastala konzumiranjem hrane. Visoka razina inzulina u tijelu stimulira stanice mi\u0161i\u0107a i jetre da upijaju glukozu iz krvi. Neposredno nakon tog processa razina \u0161e\u0107era u krvi pada. Kad inzulin primijeti ni\u017ee razine glukoze u krvi, onda se i njegova razina otpu\u0161tanja smanjuje.<\/p>\n U drugoj fazi razina inzulina otpu\u0161tenog u krv je dosta niska u usporedbi s prvom fazom. Smanjenje koli\u010dine je potrebno zato \u0161to \u0107e jetra otpustiti \u0161e\u0107er u krvotok (neovisno o apsorpciji hrane). Ovo osigurava normalan rad tijela koji zalihe energije dobiva iz \u0161e\u0107era koji se otpu\u0161ta u tijelu. Izlu\u010deni inzulin apsorbira plazma u krvi gdje se kombinira s beta globulinom.<\/p>\n Prednosti<\/b><\/p>\n Inzulin kontrolira razinu glukoze u krvi. Tako\u0111er utje\u010de na mnoge procese u tijelu kao \u0161to je metabolizam i tjera odre\u0111ene stani\u010dne enzime da potje\u010du mnoge procese kao \u0161to je glikogeneza, itd. Ako se smanji razina inzulina u tijelu, asimilacija glukoze ne\u0107e se odvijati kako treba. Tijelo ne\u0107e dobivati potrebnu energiju i pohranjivat \u0107e je kao masne stanice. Pored toga, pove\u0107ane razine glukoze \u0161tete tijelu. Inzulin igra glavnu ulogu u sintezi DNK i replikaciji stanica.<\/p>\n Kad osoba postane dijabeti\u010dar, proizvodnja inzulina se smanji ili potpuno prestane. To mo\u017ee biti fatalno jer se glukoza u krvi ne pretvara u energiju koju tijelo zahtjeva. Zbog ovog razloga, razina glukoze u krvi se mora kontrolirati i pacijenti dijabeti\u010dari trebaju inzulin i lijekove kako bi vodili normalan \u017eivot.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Inzulin je vrsta hormona koji se lu\u010di iz stanica gu\u0161tera\u010de. Postoje dvije vrste tih stanica –\u00a0 alfa stanice i beta stanice. Beta stanice odgovorne su za lu\u010denje inzulina. Visoke razine glukoze u krvi tjeraju beta stanice gu\u0161tera\u010de da pove\u0107aju otpu\u0161tanje inzulina u krv. Inzulin kola tijelom i u kratkom vremenu tjera stanice mi\u0161i\u0107a i jetre […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21017790,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[16612,16489],"class_list":["post-21017278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-dijabetes","tag-inzulin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21017278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21017278"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21017278\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21017790"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21017278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21017278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21017278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}