Bijeli dim koji se ve\u010deras pojavio iz dimnjaka s vrha Sikstinske kapele u Vatikanu ozna\u010dio je da je 76-godi\u0161nji Argentinac Jorge Mario-Bergoglio izabran za papu, a bit \u0107e poznat kao Papa Franjo I.<\/p>\n
Koautor knjige Chemistry of Pyrotechnics <\/i>poku\u0161ao je objasniti kako nastaje taj dim.<\/p>\n
Kako je mogu\u0107e stvoriti dim odre\u0111ene boje? Nije li svaki dim siv?<\/b><\/p>\n
Dva su na\u010dina na koja se mo\u017ee stvoriti dim; izgaranje, kojim nastaje dim kada materijal djelomi\u010dno izgori te isparavanje koje nastaje kada se \u010dvrsti materijali zagrijavaju kako bi se pretvorili u teku\u0107e stanje, a zatim u plin. \u201cDim koji nastaje kada se zapali drvo ili slama rezultat je izgaranja \u2013 materijal bogat ugljikom u drvu gori, ali ne izgori potpuno. Tako se osloba\u0111a ugljikov dioksid i pepeo koji je sive ili crne boje. U slu\u010daju isparavanja \u010dvrsta tvar se brzo rastali i isparava zbog zagrijavanja, no ne do te to\u010dke da sama tvar izgori. Zatim se ponovno kondenzira u zraku u obliku magle koju mi vidimo kao dim.”<\/p>\n
\u0160to se mo\u017ee koristiti kako bi nastao bijeli dim?<\/b><\/p>\n
Postoje razli\u010diti materijali koji su bijele ili svjetlo sive boje, ovisno o njihovim karakteristikama. Mocella isti\u010de uobi\u010dajene na\u010dine stvaranja bijelog dima – cink i elementarni fosfor koji privla\u010de vlagu kada se zapale, a to stvara gusti bijeli dim.<\/p>\n
Kako se u Vatikanu stvara bijeli dim?<\/b><\/p>\n
\u201cDefinitivno je rije\u010d o isparavanju, ali o kakvom to\u010dno, ne znamo\u201d, rekao je Mocella. On smatra da kardinali koriste jednostavniji proces izgaranja, a jedan od takvih je zagrijavanje metalne pra\u0161ine cinka s elementarnim sumporom iz \u010dega nastaje plin cinkovog sulfida koji je gust i bijele boje.<\/p>\n
\u0160to je s crnim dimom?<\/b><\/p>\n
Crni dim najbolje nastaje djelomi\u010dnim izgaranjem organskih materijala poput drva. \u201cAko ograni\u010dimo koli\u010dinu kisika za vrijeme brzog izgaranja, dobit \u0107emo puno crnog dima.\u201d<\/p>\n
Jesu li u Vatikanu nekad koristili slamu kako bi dobili crni dim?<\/b><\/p>\n
Ako se posebna vrsta slame zapali u uvjetima s malo kisika, mo\u017ee nastati crni dim, no vjerojatno ne onako gust kakav treba biti. Kako bi dim bio dovoljno gust i crn, potrebno je dosta toga brzo obaviti, \u0161to zahtijeva kemijski posredovano izgaranje u kontroliranim uvjetima, a ne samo zapaljenu slamu.<\/p>\n
Mo\u017ee li dim biti neke druge boje, primjerice, crvene, zelene ili plave?<\/b><\/p>\n
\u201cMo\u017eemo stvoriti dim neke druge boje. Odre\u0111ene krute boje mogu se brzo rastaliti u teku\u0107inu koja onda isparava u plin koji se, pak, ponovno kondenzira u zraku u obliku malenih kapljica \u0161to mi vidimo kao dim u boji. Potrebno je pa\u017eljivo pripremiti pirotehni\u010dke materijale za zagrijavanje kako bi boja isparila. Boje su \u010desto napravljene od organskih materijala koji se mogu pretvoriti u crno-sivi pepeo ako je gorenje previ\u0161e intenzivno.\u201d<\/p>\n
Mogu li se obojeni dimovi pojaviti u prirodi?<\/b><\/p>\n
\u201cVrlo rijetko, budu\u0107i da su potrebni odgovaraju\u0107i uvjeti i materijali kako bi nastali. Ne mogu se sjetiti niti jednog prirodnog obojenog plina \u2013 barem ne na na\u0161em planetu.\u201d<\/p>\n
Mogu li kardinali napraviti vatromet umjesto dima?<\/b><\/p>\n
Da, mogu\u0107e je napraviti vatromet, ali samo ako je dimnjak ravan i ako nema nikakvih blokada u njemu. Morali bi tako\u0111er skinuti poklopac s vrha dimnjaka kako ne bi do\u0161li u bliski susret s vatrometom u Sikstinskoj kapeli, \u0161to vjerojatno nije ne\u0161to \u010demu se Michelangelo nadao.<\/p>\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bijeli dim koji se ve\u010deras pojavio iz dimnjaka s vrha Sikstinske kapele u Vatikanu ozna\u010dio je da je 76-godi\u0161nji Argentinac Jorge Mario-Bergoglio izabran za papu, a bit \u0107e poznat kao Papa Franjo I. Koautor knjige Chemistry of Pyrotechnics poku\u0161ao je objasniti kako nastaje taj dim. Kako je mogu\u0107e stvoriti dim odre\u0111ene boje? Nije li svaki […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21017613,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[17713,17465],"class_list":["post-21017606","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-papa","tag-vatikan"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21017606","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21017606"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21017606\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21017613"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21017606"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21017606"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21017606"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}