{"id":21017693,"date":"2013-03-18T17:12:10","date_gmt":"2013-03-18T16:12:10","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21017693"},"modified":"2020-10-15T14:52:43","modified_gmt":"2020-10-15T12:52:43","slug":"sto-je-permakultura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-je-permakultura\/","title":{"rendered":"\u0160to je permakultura?"},"content":{"rendered":"

Permakultura je u najdubljem smislu makro pogled na svijet \u2013 holisti\u010dki fleksibilan na\u010din gledanja i razmi\u0161ljanja koji stvara dublje, ja\u010de veze sa Zemljom. Nevjerojatno je da permakultura istovremeno objedinjuje tri grane poljoprivrede; ekolo\u0161ki dizajn, ekolo\u0161ki in\u017eenjering i za\u0161titu okoli\u0161a, te time razvija odr\u017eivu arhitekturu i\u00a0samoodr\u017eavaju\u0107i\u00a0hortikulturni sustav po uzoru na prirodne resurse.<\/p>\n

\"permakultura\"<\/p>\n

Danas, diljem svijeta, vi\u0161e je od 40% kopna li\u0161eno svog gornjeg sloja tla. Kr\u010denje \u0161uma za jednopoljni sustav obra\u0111ivanja jedan je od glavnih krivaca za klimatske promjene, \u010dak ve\u0107i nego naftna industrija (i svi proizvodi nafte). Ljudska populacija trenutno broji vi\u0161e od 7 milijardi jedinki. S obzirom na tako velik broj moramo imati na umu da prirodni resursi Zemlje nisu neograni\u010deni, kad ih iscrpimo, nema ih vi\u0161e. Zapravo, na\u010din obra\u0111ivanja zemlji\u0161ta nije se promijenio ve\u0107 vi\u0161e od 10 000 godina. Za sve to vrijeme gotovo se uop\u0107e ne odstupa od osnovnog modela otkad je on izumljen.<\/p>\n

Taj osnovni model, mo\u017ee se opisati u \u010detiri koraka:<\/strong><\/p>\n

    \n
  1. Kr\u010denje \u0161uma<\/li>\n
  2. Pripremanje zemlji\u0161ta kopanjem ili oranjem<\/li>\n
  3. Sadnja nekoliko korisnih vrsta, ve\u0107inom trava i \u017eitarica<\/li>\n
  4. \u017detva usjeva kako bi se prehranili ljudi i stoka<\/li>\n<\/ol>\n

    Taj se ciklus ponavlja sezonu za sezonom, godinu za godinom sve dok se tlo ne iscrpi. Nakon toga, ponovo se kr\u010di jo\u0161 \u0161ume i proces se ponovno zapo\u010dinje na tom novom iskr\u010denom podru\u010dju i tako stalno ispo\u010detka. Cilj permakulture je iskorijeniti taj lo\u0161 na\u010din obra\u0111ivanja zemlji\u0161ta.<\/p>\n

    No, kako rije\u0161iti taj veliki problem? Permakultura uvodi slojeve tla koji su dizajnirani da stvaraju stalne, obilne i uravnote\u017eene agro sustave, kako bi ljudi mogli napredovati \u010dak i s minimalnom koli\u010dinom obradive povr\u0161ine, dok bi se istovremeno ostatak zemlji\u0161ta po\u0161umljavao. Ta se vizionarska perspektiva odra\u017eava i u samoj rije\u010di \u201epermakultura\u201c, koja se dobije kad skratimo sintagmu \u201epermanent agriculture\u201c<\/i> (prev. stalna poljoprivreda), a oblikovao ju je Bill Mollison 1974. godine, dobitnik nagrade za izvanrednu viziju i rad u korist planete i svih ljudi, Right Livelihood Award<\/i> 1981. godine.<\/p>\n

    Svako je mjesto na planetu Zemlji druga\u010dije po pitanju klime, reljefnih oblika, tla, vode i jedinstvenih kombinacija biljnih i \u017eivotinjskih vrsta koje na njemu uspijevaju. Potrebe, sklonosti i sposobnosti lokalnih ljudi tako\u0111er se razlikuje, stoga svako mjesto i zajednica zahtijeva svoj vlastiti dizajn. Ako koristimo permakulturu pod ovim uvjetima mo\u017eemo re\u0107i da je ona recept za kulturnu transformaciju.<\/p>\n

    Glavna pitanja koje permakultura postavlja su: \u201eGdje ide taj element?\u201c i \u201eKamo ga treba postaviti da bi se iz njega izvukla maksimalna korist?\u201c. Svrha permakulture je maksimiziranje korisnih veza izme\u0111u komponenata i sinergija zavr\u0161nog dizajna ekosustava. Permakultura se ne bavi elementima pojedina\u010dno ve\u0107 odnosima koji se stvaraju izme\u0111u elemenata kada se stave zajedno. Permakultura tra\u017ei na\u010din kako bi minimalizirala otpad, ljudski rad i energiju koja je potrebna za izgradnju ekosistema u kojemu \u0107e svaki element davati svoj maksimum ba\u0161 zbog te kombinacije elemenata koja im to omogu\u0107uje ta kombinacija i nijedna druga.<\/p>\n

    Glavni elementi permakulture su:<\/strong><\/p>\n

      \n
    1. Zajedni\u010dka etika brige za Zemlju, za ljudsku vrstu i za budu\u0107nost<\/li>\n
    2. Ekolo\u0161ki principi nastali prou\u010davanjem prirodnih sustava. Postoji \u00a012 na\u010dela koja opona\u0161aju na\u010din pona\u0161anja prirode<\/li>\n
    3. Dizajniranje alata i procesa koji se koriste u konceptualizaciji obrazaca pona\u0161anja prirode, mapiranje zemlji\u0161ta i implementacija<\/li>\n
    4. Va\u0161a aktivnost! Uz Va\u0161u \u0107emo pomo\u0107 dizajnirati principe koji se mogu primijeniti na svaki postoje\u0107i ekosistem \u2013 od pustinja do pra\u0161uma, od tropskih otoka do planina \u2013 rade\u0107i s prirodom koja je sklona samoorganizaciji, a ne protiv nje.<\/li>\n<\/ol>\n

      Kroz permakulturu prihva\u0107amo ekolo\u0161ku etiku \u2013 novi na\u010din \u017eivljenja za nas koji predstavlja harmoniju su\u017eivota sa Zemljom, a to zahtjeva promjene u na\u010dinu na\u0161eg pogleda i razmi\u0161ljanja o \u017eivotu na Zemlji. Jezgra etike permakulture je briga za zemlju \u2013 omogu\u0107avanje svim eko sustavima da se razmno\u017eavaju i napreduju, briga za ljude \u2013 osigurani pristup resursima nu\u017enim za opstanak i dijeljenje vi\u0161ka \u2013 zdravi ekosustavi koriste vi\u0161kove svakog elementa kako bi hranili druge. Moramo ponovno uspostaviti odnos s okoli\u0161em koji nas uzdr\u017eava, a ne ga sustavno uni\u0161tavati neodgovaraju\u0107im tehnikama obrade zemlji\u0161ta, \u010dime izravno uni\u0161tavamo i na\u0161u vrstu.<\/p>\n

      Izvor:\u00a0Sonoma County Gazette<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Permakultura je u najdubljem smislu makro pogled na svijet \u2013 holisti\u010dki fleksibilan na\u010din gledanja i razmi\u0161ljanja koji stvara dublje, ja\u010de veze sa Zemljom. Nevjerojatno je da permakultura istovremeno objedinjuje tri grane poljoprivrede; ekolo\u0161ki dizajn, ekolo\u0161ki in\u017eenjering i za\u0161titu okoli\u0161a, te time razvija odr\u017eivu arhitekturu i\u00a0samoodr\u017eavaju\u0107i\u00a0hortikulturni sustav po uzoru na prirodne resurse. Danas, diljem svijeta, vi\u0161e […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21017827,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[17287],"class_list":["post-21017693","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-poljoprivreda"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21017693","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21017693"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21017693\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21017827"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21017693"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21017693"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21017693"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}