{"id":21017732,"date":"2013-03-18T22:40:20","date_gmt":"2013-03-18T21:40:20","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21017732"},"modified":"2018-02-28T17:52:52","modified_gmt":"2018-02-28T16:52:52","slug":"ozivljavanje-vrsta-mogu-li-se-kloniranjem-povratiti-izumrle-zivotinje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ozivljavanje-vrsta-mogu-li-se-kloniranjem-povratiti-izumrle-zivotinje\/","title":{"rendered":"O\u017eivljavanje vrsta: Mogu li se kloniranjem povratiti izumrle \u017eivotinje?"},"content":{"rendered":"

Iako je Jurassic park fantazija, a DNK tehnike kori\u0161tene u romanima Michaela Crichtona i filmovima Stevena Spielberga nisu mogu\u0107e \u2013 znanstvenici vjeruju kako mogu u \u017eivot vratiti izumrlu pticu.<\/p>\n

\"izumrle-zivotinje2\"

Credit: Mauricio Ant\u00f3n [CC-BY-2.5 (http:\/\/creativecommons.org\/licenses\/by\/2.5)], via Wikimedia Commons<\/p><\/div>\n

Za svoj prvi projekt o\u017eivljavanja, ameri\u010dka inicijativa Revive & Restore <\/i>odabrala je sjevernoameri\u010dkog goluba putnika koji je izumro davne 1914. godine. Inicijativa nastoji o\u017eiviti izumrle \u017eivotinje te utvrditi eti\u010dka na\u010dela koja bi se primjenjivala na tom podru\u010dju.<\/p>\n

Dok bi projekti o\u017eivljavanja Tasmanijskog tigra, kalifornijskog kondora ili mamuta vjerojatno bili zanimljiviji, o\u017eivljavanje goluba mogla bi biti prekretnica u o\u017eivljavanju vrsta.<\/p>\n

Populacija goluba putnika smanjila se s nekoliko milijardi na nulu u samo jednom stolje\u0107u, no postoje stotine sa\u010duvanih uzoraka goluba iz kojih je mogu\u0107e izvu\u0107i DNK. Prvi korak bio bi sekvencioniranje DNK najbli\u017eeg \u017eivu\u0107eg ro\u0111aka \u017eivotinje, a to je u ovom slu\u010daju golub trakastog repa (band-tailed pigeon).<\/p>\n

Zagovaratelji o\u017eivljavanja vrsta na konferenciji TEDx u Washingtonu ovog petka kazali su kako je ovaj projekt odr\u017eiv, pozivaju\u0107i se na nedavni eksperiment u \u0160panjolskoj u kojem je planinska koza (Pyrenean ibex<\/i>) koja je izumrla prije vi\u0161e od deset godina klonirana i ponovno vra\u0107ena u \u017eivot – dodu\u0161e samo na nekoliko minuta, prije nego je umrla zbog pote\u0161ko\u0107a u disanju.<\/p>\n

Pitanje koje se name\u0107e je \u2013 smijemo li izigravati Boga o\u017eivljavaju\u0107i izumrle vrste?<\/p>\n

\u201cO\u017eivljavamo \u017eivotinje kako bismo sa\u010duvali biolo\u0161ku raznolikost, obnovili ekosustav i kako bismo ispravili \u0161tetu koju su ljudi napravili u pro\u0161losti\u201d, rekla je izvr\u0161na direktorica Revive & Restorea, Ryan Phelan. \u201cNismo li se igrali Boga i kada smo \u017eivotinje doveli na rub izumiranja? Igramo se s prirodom tisu\u0107ama godina \u2013 pogledajmo samo uzgoj konja ili pasa. Brz razvoj genomske tehnologije nam omogu\u0107ava da rekonstruiramo genome izumrlih \u017eivotinja koriste\u0107i njihove sa\u010duvane uzorke.\u201d<\/p>\n

Revive & Restore sura\u0111uje sa znanstvenicima diljem svijeta kako bi stvorili listu \u017eivotinja koje bi se mogle o\u017eiviti i kako bi ustanovili najprakti\u010dnije na\u010dine za to.<\/p>\n

\"izumrle-zivotinje\"<\/p>\n

Izumiranje nije mala stvar. Izlo\u017eba u londonskom Natural History Museum<\/i> pod nazivom \u201cExtinction: Not the End of the World?\u201d ide toliko daleko da otvara pitanje ho\u0107e li \u010dovje\u010danstvo uni\u0161titi samo sebe te nagla\u0161ava da je izumiranje \u201csastavni i prirodni dio \u017eivota na Zemlji\u201d, a dana\u0161nje \u017eivotinje i biljke ne bi postojale da toga nije bilo.<\/p>\n

Phelan smatra da o\u017eivljavanje vrsta ima isti cilj kao i njihovo o\u010duvanje.<\/p>\n

\u201cGlavni cilj o\u010duvanja vrsta je za\u0161tititi one \u017eivu\u0107e, ugro\u017eene \u017eivotinje, a o\u017eivljavanjem bi se sprije\u010dila opasnost od njihova izumiranja. Ipak, o\u017eivljavanje ne smije biti shva\u0107eno kao zamjena za o\u010duvanje budu\u0107i da bi o\u017eivljavanje vrsta moglo potrajati desetlje\u0107ima, ako ne i stolje\u0107ima.\u201d<\/p>\n

Unato\u010d potencijalnim koristima o\u017eivljavanja vrsta, World Wide Fund for Nature<\/i> (WWF) smatra kako se treba usredoto\u010diti na spa\u0161avanje vrsta koje su trenutno ugro\u017eene.<\/p>\n

\u201cIako je o\u017eivljavanje zanimljiva metoda, va\u017eno je zapamtiti da ju uzimamo u obzir samo zato \u0161to nismo uspjeli o\u010duvati prirodu\u201d, rekao je Glyn Davies iz WWF-a. \u201cPuno je va\u017enije spasiti vrste koje su zdrave i koje nastanjuju na\u0161 planet, a to je i puno jeftinije od o\u017eivljavanja vrsta.\u201d<\/p>\n

Transparentnost djelovanja i etika klju\u010d su uspjeha, tvrde iz Revive & Restore.<\/p>\n

\u201cProjekt o\u017eivljavanja ne\u0107e biti ishitren i nepromi\u0161ljen\u201d, rekla je Phelan. \u201cPotrebno je prvo istra\u017eiti potencijalne kandidate za o\u017eivljavanje, a tek onda u\u0107i u laboratorij i \u2018baciti\u2019 se na kloniranje. Nakon \u0161to ih o\u017eivimo, \u017eivotinje \u0107emo uzgajati u zato\u010deni\u0161tvu. Rastu\u0107u populaciju potom \u0107emo preseliti na izoliranu, karantensku lokaciju gdje \u0107emo ih prou\u010davati i analizirati. Morat \u0107emo dobiti i dozvolu regulatornih agencija prije nego \u0161to \u017eivotinje pustimo u divljinu.\u201d<\/p>\n

Iako nas \u010dekaju godine prije nego \u0161to \u0107emo mamute mo\u0107i vidjeti u zoolo\u0161kim vrtovima s kloniranim \u017eivotinjama, Phelan smatra da nas o\u010dekuje velik napredak na ovom podru\u010dju.<\/p>\n

\u201cNastavljamo raditi na projektu o\u017eivljavanja koji brzo napreduje i smatram da \u0107e o\u017eivljavanje vrsta uskoro postati samostalna znanstvena disciplina.\u201d<\/p>\n

Izvor: Metro<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako je Jurassic park fantazija, a DNK tehnike kori\u0161tene u romanima Michaela Crichtona i filmovima Stevena Spielberga nisu mogu\u0107e \u2013 znanstvenici vjeruju kako mogu u \u017eivot vratiti izumrlu pticu. Za svoj prvi projekt o\u017eivljavanja, ameri\u010dka inicijativa Revive & Restore odabrala je sjevernoameri\u010dkog goluba putnika koji je izumro davne 1914. godine. Inicijativa nastoji o\u017eiviti izumrle \u017eivotinje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21017843,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16501,17206,19968],"class_list":["post-21017732","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-dnk","tag-kloniranje","tag-ozivljavanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21017732","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21017732"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21017732\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21017843"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21017732"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21017732"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21017732"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}