![\"Diego](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/03\/maradona-720x476.jpg\")
Diego Maradona, Svjetsko prvenstvo u nogometu, Meksiko 86′<\/p><\/div>\n
Studija je provedena na 87 najboljih brazilskih odbojka\u0161a i na 67-ero ljudi njihovih godina koji se ne bave sportom. U studiji se tako\u0111er pokazalo da bavljenje sportom smanjuje razliku u kognitivnim sposobnostima izme\u0111u spolova. Sporta\u0161ice su imale rezultate sli\u010dne onima kakve su postigli sporta\u0161i u mentalnim zadacima i brzinama reakcije. Osobe \u017eenskog spola koje nisu vrhunske sporta\u0161ice obavljale su te zadatke malo sporije nego mu\u0161ki dio ispitanika.<\/p>\n
\u201eMislim da smo spoznali da su sporta\u0161i druga\u010diji od prosje\u010dnih ljudi u nekom pogledu. Sposobni su inhibirati pona\u0161anje, stati brzo kada je to potrebno, \u0161to je jako bitno u sportu i u svakodnevnom \u017eivotu. Tako\u0111er, bili su sposobni naglo se aktivirati kad je to potrebno i mijenjati zadatke br\u017ee nego oni koji se ne bave sportom. Radi se o malim razlikama, no one su svakako zanimljive\u201c, ka\u017ee voditelj istra\u017eivanja Arthur Kramer, profesor psihologije na Sveu\u010dili\u0161tu Illinois.<\/p>\n
Sveukupno, sporta\u0161i su bili br\u017ei u testovima memorije i u onima koji su zahtijevali brzu promjenu zadataka. Isto tako, bili su br\u017ei u primje\u0107ivanju stvari perifernim vidom i br\u017ee su reagirali na male promjene u vidnom polju. Op\u0107enito su bili bolji u obavljanju zadataka ignoriraju\u0107i zbunjuju\u0107e i nebitne podra\u017eaje.<\/p>\n
Mo\u017eda je najva\u017enije otkri\u0107e to da su sporta\u0161ice imale zna\u010dajno bolje rezultate nego \u017eene koje se ne bave sportom. Imale su bolje rezultate u uo\u010davanju promjena u vidnom polju i br\u017ee su odabirale va\u017ene detalje iz zbunjuju\u0107e pozadine. Ove i druge zadatke su obavljale uz bok mu\u0161kim kolegama, dok su mu\u0161karci ne-sporta\u0161i redovito imali bolje rezultate nego \u017eene ne-sporta\u0161ice.<\/p>\n
Ispitanici koji se ne bave sportom su imali bolje rezultate u samo jednom testu. Od ispitanika se tra\u017eilo da na tipkovnici pritisnu \u201eZ\u201c ili \u201e\/\u201c \u010dim se neki od tih znakova pojavi na ekranu, ali samo u slu\u010daju da se odmah nakon njega ne pojavi zvu\u010dni signal, ako se pojavi onda nisu smjeli tipkati.
\nNe-sporta\u0161i su bili br\u017ei kada se zvuk ne bi pojavio dok su sporta\u0161i imali bolju sposobnost zaustavljanja nakon pojave zvuka. Sposobnost da zaustave reakciju je jako bitna u sportu, ali i u svakodnevnom \u017eivotu. Mo\u017eemo na primjer uzeti situaciju u prometu gdje su takve sposobnosti po\u017eeljne. Stati nakon \u0161to smo odlu\u010dili krenuti mo\u017ee nekad zna\u010diti ne\u010diji \u017eivot. Na primjer, ako se nalazite na semaforu i odlu\u010dite krenuti na zeleno, no tada perifernim vidom uo\u010dite biciklista ili pje\u0161aka kako dolazi i uspijete ostati na mjestu umjesto krenuti.<\/p>\n
Zaklju\u010dak studije ide u prilog tezi da se godine treniranja i obavljanja specifi\u010dnih treninga odra\u017eavaju tako da sporta\u0161i imaju pobolj\u0161ane kognitivne sposobnosti. Me\u0111utim, za\u0161to sporta\u0161i imaju bolje sposobnosti jo\u0161 u potpunosti nije jasno. Da li se oni ra\u0111aju s takvim sposobnostima pa se profiliraju u vrhunske sporta\u0161e ili je to samo plod dugogodi\u0161njeg treninga se ne zna.
\n\u201eMoja intuicija mi govori da se radi o malo jednog i drugog\u201c, zaklju\u010dio je Kramer.<\/p>\n