![\"(Credit:](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/03\/pas.jpg\")
(Credit: Vincent J. Musi, NatGeo)<\/p><\/div>\n
Imaju li \u017eivotinje svijest? To pitanje ima dugu i po\u0161tovanja dostojnu povijest. Postavio ga je Charles Darwin kad je razmi\u0161ljao o evoluciji svijesti. Njegove ideje o evolucijskom kontinuitetu \u2013 da su razlike izme\u0111u vrsta razlike u stupnju a ne u vrsti \u2013 vode do \u010dvrstog zaklju\u010dka da ako mi imamo \u201ene\u0161to\u201c, onda i \u201eone\u201c (druge \u017eivotinje) to imaju.<\/p>\n
Pro\u0161le je godine grupa znanstvenika okupljenih na prvoj godi\u0161njoj Konferenciji u spomen Francisu Cricku (engl. Francis Crick Memorial Conference<\/i>) na Sveu\u010dili\u0161tu Cambridge, vrlo detaljno raspravljala o tom pitanju. Crick, jedan od otkriva\u010da DNA, proveo je drugi dio svoje karijere prou\u010davaju\u0107i svijest, te je 1994. godine objavio i knjigu o tome, \u201eAstonishing Hypothesis: The scientific search for the soul\u201c<\/i> (prev. \u201eZaprepa\u0161\u0107uju\u0107a hipoteza: Znanstvena potraga za du\u0161om\u201c).<\/p>\n
Ishod susreta bila je Cambridgeova Deklaracija o svjesnosti<\/b> (engl. Cambridge Declaration on Consciousness<\/i>), koju su javno proglasila tri priznata neuroznanstvenika, David Edelman s Instituta za neuroznanosti u\u00a0 La Jolli (engl. Neurosciences Institute in La Jolla<\/i>), Philip Low sa Sveu\u010dili\u0161ta Stanford i Christof Koch s Instituta za tehnologiju u Kaliforniji (engl. California Institute of Technology<\/i>).<\/p>\n
Deklaracija o svjesnosti zaklju\u010duje da: \u201eNe-ljudske \u017eivotinje imaju neuroanatomsku, neurokemijsku i neuropsiholo\u0161ku podlogu svjesnih stanja u kombinaciji sa sposobno\u0161\u0107u pokazivanja namjernih pona\u0161anja. Dakle, dokazi pokazuju da ljudi nisu jedinstveni po pitanju posjedovanja neurolo\u0161ke podloge koja je uzrok svjesnosti. Ne-ljudske \u017eivotinje, uklju\u010duju\u0107i hobotnice, tako\u0111er posjeduju tu neurolo\u0161ku podlogu.\u201c<\/p>\n
Prva reakcija autora ovog teksta; Marca Bekoffa, \u00a0na Deklaraciju je bila nevjerica. \u201eJe li nam stvarno bila potrebna slu\u017ebena potvrda o\u010ditog?\u201c, pita se on. Mnogi su priznati znanstvenici do\u0161li do tog zaklju\u010dka prije mnogo godina.<\/p>\n
No, Deklaracija sadr\u017ei i neke propuste. Deklaraciju su potpisali znanstvenici koji se bave laboratorijskim istra\u017eivanjima (svi osim jednog); no deklaracija bi imala ve\u0107i kredibilitet da su u obzir uzete i perspektive istra\u017eiva\u010da koji su provodili dugotrajna istra\u017eivanja i promatranja divljih \u017eivotinja, neljudskih primata, dru\u0161tvenih meso\u017edera, kitova, glodavaca i ptica. Tako\u0111er je razo\u010daravaju\u0107e da Deklaracija nije uklju\u010dila ribe, zato \u0161to su dokazi koji potkrjepljuju postojanje svijesti kod ove skupine kralje\u0161njaka vrlo uvjerljivi.<\/p>\n
Ipak, trebamo pozdraviti objavljivanje ove Deklaracije koja nije namijenjena samo znanstvenicima, jer kako je njen autor Low prije objavljivanja rekao: \u201eUsuglasili smo se da je mo\u017eda sada vrijeme da se Deklaracija javno objavi. Iako je mo\u017eda svima u ovoj prostoriji jasno da \u017eivotinje imaju svijest, ostatku svijeta mo\u017eda nije jasno.\u201c<\/p>\n
Postavljaju se va\u017ena pitanja: Ho\u0107e li ova Deklaracija ne\u0161to promijeniti? \u0160to \u0107e znanstvenici i ostali u\u010diniti sada kad su se slo\u017eili da je svjesnost \u0161iroko rasprostranjena u \u017eivotinjskom carstvu?<\/p>\n
Nadam se da \u0107e se Deklaraciju koristiti kako bi se za\u0161titile \u017eivotinje od nasilnih i ne\u010dovje\u010dnih postupaka. Pre\u010desto se znanstveno znanje o \u017eivotinjskoj spoznaji, emocijama i svijesti ne priznaje u zakonima za dobrobit \u017eivotinja. Znamo, na primjer, da mi\u0161evi, \u0161takori i koko\u0161i pokazuju empatiju, ali to znanje nije implementirano u ameri\u010dki Zakon o dobrobiti \u017eivotinja (engl. US Federal Animal Welfare Act). Otprilike 25 milijuna tih je \u017eivotinja, i riba, uklju\u010deno u agresivna istra\u017eivanja svake godine. One \u010dine vi\u0161e od 95% \u017eivotinja koje se koriste u istra\u017eivanjima u SAD-u. Znanstvena je zajednica neprestano zapanjena time kako oni koji odlu\u010duju o propisima o kori\u0161tenju \u017eivotinja zanemaruju te podatke.<\/p>\n
No s druge strane, sva zakonodavstva ne ignoriraju znanost. Lisabonski ugovor Europske unije koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009. godine, priznaje da su \u017eivotinje osje\u0107ajna bi\u0107a i poziva zemlje \u010dlanice da \u201euzmu u obzir dobrobit \u017eivotinja vrlo ozbiljno\u201c pri poljoprivrednoj politici, ribarstvu, prijevozu i prostornoj politici, te pri politici istra\u017eivanja i razvoja.<\/p>\n
Tako\u0111er, jo\u0161 uvijek postoje znanstveni skeptici o \u017eivotinjskoj svijesti. U svojoj knjizi, Crick je napisao: \u201cIdealiziranje \u017eivotinja je sentimentalnost\u201c, te nastavlja da je za mnoge \u017eivotinje \u017eivot u zato\u010deni\u0161tvu bolji, du\u017ei i manje okrutan nego \u017eivot u divljini.<\/p>\n
Sli\u010dni pogledi jo\u0161 uvijek prevladavaju kod nekih znanstvenika. U svojoj posljednjoj knjizi \u201eWhy Animals Matter: Animal consciousness, animal welfare and human well-being<\/i>\u201c (prev. \u201eZa\u0161to su \u017eivotinje bitne: Svijest \u017eivotinja, dobrobit \u017eivotinja i dobrobit \u010dovjeka), Marian Stamp Dawkins sa Sveu\u010dili\u0161ta Oxford tvrdi da jo\u0161 uvijek zaista ne zna imaju li druge \u017eivotinje svijest i da \u0107e ostati skepti\u010dna i agnosti\u010dna, ratoborno agnosti\u010dna ako je to potrebno. Autor ovog teksta, Marc Bekoff, smatra da Dawkins neobja\u0161njivo ignorira podatke koje su znanstvenici koristili kako bi oblikovali Deklaraciju i ide tako daleko da tvrdi da je zapravo \u0161tetno za \u017eivotinje ako baziramo odluke o njihovoj dobrobiti na temelju njihove svijesti.<\/p>\n
Autor ovog teksta, Marc Bekoff, smatra takvo mi\u0161ljenje neodgovornim. Oni koji \u017eele na\u0161tetiti \u017eivotinjama lako mogu uzeti mi\u0161ljenje Dawkinsove kako bi opravdali svoje postupke. Mo\u017eda \u0107e nakon zaklju\u010daka koje nam je okupljanje na Cambridgeu dalo na uvid, maknuti \u201eOpasne ideje Dawkinsove\u201c s polica. Bekoff nadalje ka\u017ee da ne razumije kako netko tko je upoznat s literaturom o \u017eivotinjskoj boli, osje\u0107ajima i svijesti mo\u017ee ostati skepti\u010dan i agnosti\u010dan o tome posjeduju li \u017eivotinje svijest.<\/p>\n
Pozdravimo Cambridgeovu Deklaraciju o svjesnosti i poradimo na tome da pru\u017eimo \u017eivotinjama za\u0161titu koju zaslu\u017euju. Nadajmo se da Deklaracija nije jednostavno gesta za pokazivanje, ve\u0107 da je ne\u0161to \u0161to ima zube, ne\u0161to \u0161to vodi do akcije. Svi mi bismo trebali iskoristiti ovu priliku da se zaustavi zlostavljanje milijuna svjesnih \u017eivotinja u ime znanosti, obrazovanja, hrane, mode i zabave. Toliko dugujemo \u017eivotinjama da koristimo na\u0161e znanje, te da poka\u017eemo malo samilosti i suosje\u0107anja u na\u0161em postupanju prema njima.<\/p>\n
Autor ovog teksta je Marc Bekoff, emeritus ekologije i evolucijske biologije na Sveu\u010dili\u0161tu Colorado. Napisao je mnoge rasprave i knjige o osje\u0107ajima, svijesti i za\u0161titi \u017eivotinja.<\/p>\n