{"id":21018006,"date":"2023-02-02T16:57:00","date_gmt":"2023-02-02T15:57:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21018006"},"modified":"2023-02-02T17:00:05","modified_gmt":"2023-02-02T16:00:05","slug":"neuroznanost-pronalaska-izgubljenih-kljuceva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/neuroznanost-pronalaska-izgubljenih-kljuceva\/","title":{"rendered":"Neuroznanost pronalaska izgubljenih klju\u010deva"},"content":{"rendered":"\n

Jeste li ikad razbijali glavu oko toga gdje ste ostavili klju\u010deve od automobila? Kada ih kona\u010dno na\u0111ete, mo\u017eete zahvaliti hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za pohranjivanje i povratak sje\u0107anja o razli\u010ditim okru\u017eenjima, poput sobe u kojoj ste ostavili klju\u010deve.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici s Instituta za biolo\u0161ka istra\u017eivanja Salk<\/em> objasnili su kako mozak mo\u017ee pratiti veliki broj razli\u010ditih okolina u kojima se \u010dovjek svakodnevno nalazi. Naime, za to je zaslu\u017ena podregija hipokampusa pod nazivom dentatni girus (dentate gyrus) <\/i>koja razdvaja sli\u010dne doga\u0111aje i okru\u017eenja. Ova studija, objavljena u \u010dasopisu Life<\/i>, obja\u0161njava kako mozak pohranjuje i razdvaja sje\u0107anja te bi mogla pomo\u0107i u lije\u010denju neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.<\/p>\n\n\n\n

\u201cSvaki dan moramo razdvajati stanje stvari ju\u010der i danas \u2013 od toga gdje smo stavili mobitel pa sve do mjesta na koje smo parkirali automobil\u201d, rekao je autor studije Fred H. Gage. \u201cOtkrili smo kako mozak radi takve distinkcije, pohranjuju\u0107i odvojena sje\u0107anja svakog okru\u017eenja u dentatnom girusu.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Proces stvaranja slo\u017eenih sje\u0107anja i njihovih pretvaranja u reprezentacije koje su manje zbunjuju\u0107e poznato je kao obrazac odvajanja. Ra\u010dunalni modeli mo\u017edane aktivnosti pokazuju kako dentatni girus omogu\u0107uje taj obrazac odvajanja memorije aktiviranjem razli\u010ditih grupa neurona kad je \u017eivotinja u druga\u010dijem okoli\u0161u.<\/p>\n\n\n\n

Prija\u0161nja istra\u017eivanja pokazala su kako su iste skupine neurona u dentatnom girusu aktivne u razli\u010ditim okru\u017eenjima te da su stanice razlikovale novi, druga\u010diji okoli\u0161 tako \u0161to su promijenile brzinu slanja elektri\u010dnih impulsa. To nesuglasje izme\u0111u teoretskih predvi\u0111anja i rezultata laboratorijskih eksperimenata zbunilo je znanstvenike i ote\u017ealo shva\u0107anje stvaranja memorije i njenog \u2018dohva\u0107anja\u2019.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi saznali vi\u0161e o ovom pitanju, znanstvenici s Instituta Salk usporedili su funkcioniranje dentatnog girusa kod mi\u0161eva s funkcioniranjem drugog dijela hipokampusa<\/a> poznatog pod nazivom CA1, koriste\u0107i laboratorijske tehnike za pra\u0107enje aktivnosti neurona u razli\u010ditim vremenima.<\/p>\n\n\n\n

U prvoj fazi eksperimenta znanstvenici su premjestili mi\u0161eve iz prvotne prostorije u novu kako bi se prilagodili novom okoli\u0161u. U me\u0111uvremenu su pratili koji su neuroni u hipokampusu bili aktivni dok su se mi\u0161evi prilago\u0111avali novoj prostoriji. U drugoj fazi su mi\u0161evi ili vra\u0107eni u staru prostoriju kako bi se izmjerilo prisje\u0107anje na poznati okoli\u0161 ili u blago izmijenjenu prostoriju kako bi se pratila diskriminacija, odnosno razlikovanje prostora.<\/p>\n\n\n\n

Nakon prou\u010davanja mo\u017edane aktivnosti u obje faze, znanstvenici su zaklju\u010dili kako su dentatni girus i CA1 funkcionirali razli\u010dito \u2013 u CA1 isti neuroni su bili aktivni tijekom inicijalne faze u\u010denja (prilagodbe) i prisje\u0107anja, dok su u dentatnom girusu razli\u010dite skupine neurona bile aktivne tijekom u\u010denja i prisje\u0107anja. Tako\u0111er, izlaganje mi\u0161eva dvjema blago razli\u010ditim prostorijama aktiviralo je dvije odvojene skupine neurona u dentatnom girusu.<\/p>\n\n\n\n

\u201cIstra\u017eivanje je potvrdilo predvi\u0111anja da su dvije razli\u010dite skupine stanica aktivne tijekom izlaganja sli\u010dnom, ali opet razli\u010ditom okoli\u0161u\u201d, rekao je vode\u0107i autor studije Wei Deng.<\/p>\n\n\n\n

\u201cOvi se rezultati razlikuju od rezultata prija\u0161njih istra\u017eivanja jer su ona prou\u010davala druge skupine neurona u dentatnom girusu.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Prisje\u0107anje nekih stvari, poput mjesta na koje smo stavili klju\u010deve, ne zna\u010di uvijek ponovnu aktivaciju onih neurona koji su bili aktivni prilikom stavljanja klju\u010deva na to mjesto. Dapa\u010de, rezultati ukazuju na to da dentatni girus odvaja memoriju koriste\u0107i razli\u010dite skupine stanica koje predstavljaju sli\u010dne, ali ne identi\u010dne memorije.<\/p>\n\n\n\n

Ovi rezultati obja\u0161njavaju stvaranje memorije te sustava pogo\u0111enih razli\u010ditim ozljedama i bolesti \u017eiv\u010danog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Izvor:  Salk Institute for Biological Studies<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jeste li ikad razbijali glavu oko toga gdje ste ostavili klju\u010deve od automobila? Kada ih kona\u010dno na\u0111ete, mo\u017eete zahvaliti hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za pohranjivanje i povratak sje\u0107anja o razli\u010ditim okru\u017eenjima, poput sobe u kojoj ste ostavili klju\u010deve. Znanstvenici s Instituta za biolo\u0161ka istra\u017eivanja Salk objasnili su kako mozak mo\u017ee pratiti veliki broj razli\u010ditih okolina […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066793,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17811,16493,19064,18104],"class_list":["post-21018006","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-hipokampus","tag-mozak","tag-neuroznanost","tag-sjecanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018006","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21018006"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018006\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066795,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018006\/revisions\/21066795"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066793"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21018006"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21018006"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21018006"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}