{"id":21018109,"date":"2013-03-26T11:42:03","date_gmt":"2013-03-26T10:42:03","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21018109"},"modified":"2016-10-27T23:33:45","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:45","slug":"kako-radi-srce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-radi-srce\/","title":{"rendered":"Kako radi srce?"},"content":{"rendered":"

Srce je jedan od najva\u017enijih organa u na\u0161em tijelu. Pona\u0161a se kao pumpa koja pumpa krv i \u00a0opskrbljuje svaki dio tijela kisikom i hranjivim tvarima. Sto\u017eastog je oblika i otprilike je iste veli\u010dine kao ljudska \u0161aka. Nalazi se lijevo od prsne kosti.<\/p>\n (Credit: Wikipedia<\/a>)\n

Ima tri sloja \u2013 prvi je endokard koji obla\u017ee unutra\u0161njost srca, drugi je miokard koji se nalazi u sredini i epikard, vanjski sloj. Srce se sastoji od \u010detiri komore odnosno \u0161upljine, dvije su s desne strane srca a dvije su s lijeve strane srca. Gornje komore zovemo pretklijetkama – atrijima, a donje zovemo \u00a0klijetkama – ventrikulama. Sr\u010dana pregrada ili septum odvaja lijevu i desnu stranu srca. Ti dijelovi imaju va\u017enu ulogu u pravilnom funkcioniranju srca. Glavna funkcija srca je dovo\u0111enje krvi oboga\u0107ene kisikom u svaki dio tijela.<\/p>\n

Prvo ne\u010dista krv, odnosno krv siroma\u0161na kisikom i bogata uglji\u010dnim dioksidom ulazi u desnu pretklijetku kroz donju \u0161uplju venu (dovodi krv iz donjeg dijela tijela) i gornju \u0161uplju venu (dovodi krv iz gornjeg dijela tijela). Onda prolazi kroz trikuspidalni zalistak i ulazi u desnu klijetku. Klijetka se gr\u010di i gura krv do plu\u0107nog zaliska koji prenosi ne\u010distu krv do plu\u0107a gdje kisik ponovo ulazi u krv, a uglji\u010dni dioksid iz nje izlazi.<\/p>\n

Potom plu\u0107na vena prenosi kisikom oboga\u0107enu krv do lijeve strane srca. Krv prvo ulazi u lijevu pretklijetku pa kroz bikuspidalni zalistak i onda u lijevu klijetku. Tada se klijetka gr\u010di i gura krv do aorte kroz aortalni zalistak. Aorta je svojevrsna posuda koja distribuira krv do razli\u010ditih organa i tkiva.<\/p>\n

Kad god je desna ili lijeva klijetka ispunjena krvlju, zatvaraju se i trikuspidalni i mitralni (bikuspidalni) sr\u010dani zalistak kako krv ne bi mogla u\u0107i nazad u pretklijetku dok se klijetke gr\u010de. Taj se proces ponavlja sve dok je osoba \u017eiva.<\/p>\n

Povr\u0161ina pretklijetki i klijetki oblo\u017eena je posebnim mi\u0161i\u0107em jer se one moraju gr\u010diti i opustiti na pravilan na\u010din kako bi se krv mogla pumpati svakim otkucajem srca.<\/p>\n

Sinoatrijski \u010dvor je prirodni \u201epacemaker srca\u201c, odnosno elektrostimulator srca koji se nalazi u desnoj pretklijetki srca koji u redovitim razmacima \u0161alji elektri\u010dni impuls. \u0160alje te impulse po stopi od 60 do 80 impulsa u minuti dok smo opu\u0161teni, te u ve\u0107oj stopi ako vje\u017ebamo ili se fizi\u010dki napre\u017eemo. Stopa impulsa ovisi o postojanosti posla kojim se bavimo.<\/p>\n

Ti impulsi navode pretklijetku da se gr\u010di kako bi se krv mogla preliti u klijetku. Potom se impuls \u0161alje u atrioventrikularni \u010dvor koji se nalazi u donjem dijelu desne pretklijetke. Tu se impuls zadr\u017ei \u0161to uzrokuje kratko ka\u0161njenje. Taj atrioventrikularni \u010dvor \u0161alje impuls klijetki te se krv pumpa iz klijetke i ide u tijelo ili u plu\u0107a. Cijeli proces se ponavlja sa svakim impulsom. Taj elektri\u010dni impuls srca uzrokuje otkucaje srca.<\/p>\n

Svake minute se pumpa gotovo 5 litri krvi, a svaki impuls uzrokuje cirkulaciju krvi kroz tijelo i plu\u0107a. Te\u017eina \u017eenskog srca iznosi otprilike 255 grama a mu\u0161kog otprilike 300 grama. Srce normalne osobe ima otprilike 72 otkucaja u minuti. Broj otkucaja se mijenja ovisno o dobi, tjelovje\u017ebi, zdravlju itd.<\/p>\n

Srce je organ, koji kao i svaki drugi mo\u017ee patiti od ozbiljnih problema koji zahtijevaju odgovaraju\u0107e lije\u010denje. Te\u0161ka o\u0161te\u0107enja u srcu mogu izazvati sr\u010dani udar koji pak mo\u017ee dovesti do smrti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Srce je jedan od najva\u017enijih organa u na\u0161em tijelu. Pona\u0161a se kao pumpa koja pumpa krv i \u00a0opskrbljuje svaki dio tijela kisikom i hranjivim tvarima. Sto\u017eastog je oblika i otprilike je iste veli\u010dine kao ljudska \u0161aka. Nalazi se lijevo od prsne kosti. Ima tri sloja \u2013 prvi je endokard koji obla\u017ee unutra\u0161njost srca, drugi je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21018126,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[16823],"class_list":["post-21018109","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-srce"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018109","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21018109"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018109\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21018126"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21018109"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21018109"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21018109"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}