{"id":21018117,"date":"2013-03-27T21:59:48","date_gmt":"2013-03-27T20:59:48","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21018117"},"modified":"2020-10-15T14:52:37","modified_gmt":"2020-10-15T12:52:37","slug":"je-li-astralna-projekcija-moguca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/je-li-astralna-projekcija-moguca\/","title":{"rendered":"Je li astralna projekcija mogu\u0107a?"},"content":{"rendered":"

Sredinom 1973. godine zapo\u010det je jedinstven eksperiment koji je uklju\u010divao vidovnjake Inga Swanna i Harolda Shermana. Ta su dvojica vidovnjaka projicirala svoje \u201eastralno ja\u201c u svemir s ciljem \u201eputovanja\u201c do Jupitera. Zapa\u017eanja obojice vidovnjaka u vezi s Jupiterom i njegovim zna\u010dajkama uspore\u0111uju se s podacima koje je prikupio Pioneer 10, koji je posjetio Jupiter kasnije te godine.<\/p>\n

\"astralna-projekcija\"<\/p>\n

Opis gustog magnetskog polja i oluja koji je dobiven od vidovnjaka bio je prili\u010dno precizan. Vidovnjaci su izjavili i da \u0107e te\u0161ka atmosfera planeta onemogu\u0107iti uspje\u0161no slijetanje na povr\u0161inu Jupitera. Ta je izjava tako\u0111er bila to\u010dna i ta su otkri\u0107a dala kredibilitet tvrdnjama vidovnjaka o mogu\u0107nostima astralne projekcije. Mnogi su eksperimenti provedeni kako bi se odgovorilo na pitanje: \u201eJe li mogu\u0107a astralna projekcija?\u201c<\/p>\n

Nedavno je, u rujnu 2007. godine, CNN<\/em> objavio reporta\u017eu u kojoj opisuje dva znanstvena istra\u017eivanja vezana za ovu temu. Ta su istra\u017eivanja polo\u017eila temelje za bolje razumijevanje ljudske svijesti i njene sposobnosti da se oslobodi fizi\u010dkih okova.<\/p>\n

Neuroznanstvenik Henrik Ehrsson je objavio istra\u017eivanje koje se bavi astralnim projekcijama u \u010dasopisu \u201eScience<\/em>\u201c. Ehrssonovo je istra\u017eivanje provedeno na 42 osobe na Institutu za neurologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Londonu (engl. Neurology Institute of the University College London<\/i>). Dr. Ehrsson je dotaknuo iluzorno tijelo ispitanika i u njima izazvao sna\u017ean izvantjelesni osje\u0107aj (engl. OBE – out of body experiance<\/em>). Time \u0161to je izazvao takvo iskustvo u ispitanicima, dr. Ehrsson je pokazao da koncept izvantjelesnih iskustava i osjeta putem astralne projekcije nije samo imaginarni. Sli\u010dno je istra\u017eivanje proveo dr. Olaf Blanke na Institutu za tehnologiju u Lausanni, \u0160vicarska (franc. \u00c9cole polytechnique f\u00e9d\u00e9rale de Lausanne<\/i>). Njegovi su eksperimenti rezultirali sli\u010dnim otkri\u0107ima kao i eksperimenti dr. Ehrssona.<\/p>\n

Postoji jo\u0161 mnogo skeptika koji \u017eele znanstveni odgovor na pitanje: \u201eJe li mogu\u0107a astralna projekcija?\u201c \u010cinjenica je da nekoliko stotina ljudi diljem svijeta mo\u017ee projicirati svoja tijela po \u017eelji i premostiti prostor i vrijeme tijekom tih putovanja. Nemogu\u0107e je da netko tko i sam nije iskusio astralnu projekciju zaista razumije prirodu takvog putovanja.<\/p>\n

Danas postoje u\u010dinkoviti alati poput audio priru\u010dnika s odre\u0111enim tonovima koji poma\u017ee po\u010detnicima da postignu uspjeh i da astralno putuju s lako\u0107om. Znanost je dokazala da ti posebno odabrani tonovi mogu premjestiti mozak u duboko stanje transa za nekoliko minuta. U tom stanju, mozak aktivira potrebne vje\u0161tine koje omogu\u0107uju astralno putovanje. Mnogi su po\u010detnici uz dobro izabranu glazbu iskusili astralnu projekciju.<\/p>\n

Vi\u0161e o astralnoj projekciji pisat \u0107emo u budu\u0107nosti.<\/p>\n

Izvor:\u00a0HowToAstralProject<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sredinom 1973. godine zapo\u010det je jedinstven eksperiment koji je uklju\u010divao vidovnjake Inga Swanna i Harolda Shermana. Ta su dvojica vidovnjaka projicirala svoje \u201eastralno ja\u201c u svemir s ciljem \u201eputovanja\u201c do Jupitera. Zapa\u017eanja obojice vidovnjaka u vezi s Jupiterom i njegovim zna\u010dajkama uspore\u0111uju se s podacima koje je prikupio Pioneer 10, koji je posjetio Jupiter kasnije […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21018195,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16341],"tags":[],"class_list":["post-21018117","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-na-rubu-znanosti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018117","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21018117"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018117\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21018195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21018117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21018117"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21018117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}