via Wikimedia Commons<\/a>)<\/p><\/div>\nSve je krenulo krajem 19. stolje\u0107a, to\u010dnije 1862. godine kad je Giovanni Caselli izumio pantelegraf, prete\u010du faks-ma\u0161ine. Tad je prvi put prenesena slika elektri\u010dnim putem. May i Smith te drugi znanstvenici 1873. zapo\u010deli su svoje eksperimente sa selenijem i svjetlom \u0161to je pokazalo da je mogu\u0107e \u00a0pretvoriti slike u elektroni\u010dke signale. George Boston, dr\u017eavni slu\u017ebenik, 1876. godine napravio je skicu selenijske kamere pomo\u0107u koje se vidjelo elektricitetom. Nakon toga neki su in\u017eenjeri i znanstvenici poput Figuera, Senlecqa i Paivia dali su nacrte za telektroskop. Rudimentaran sistem sa svjetlosno osjetljivim \u0107elijama izumio je George Carey 1880. Graham Bell izumio je fototelefon u kojem je svjetlo kori\u0161teno za prijenos zvuka, iako mu je prvotna zamisao bila ure\u0111aj koji bi tako\u0111er prenosio i sliku.<\/p>\n
Paul Gottlieb Nipkow, dvadesettrogodi\u0161nji student iz Njema\u010dke, izumio je 1884. ure\u0111aj nazvan ”elektri\u010dni teleskop’<\/em>‘ koji je prenosio sliku \u017ei\u010danim putem koriste\u0107i rotiraju\u0107i metalni disk (naknadno nazvan skeniraju\u0107i disk<\/i>) s 18 linija rezolucije, ali njegov mehani\u010dki sistem nije mogao prenijeti jasnu sliku, odnosno prikazivao je samo dio slike. Nakon 1900. godine zapo\u010dele su diskusije i ideje na temu \u00a0razvoja televizora. Razvoj je podijelio znanstvenike u dvije struje. Neki su radili prema Nipkowljevom rotiraju\u0107em disku i poku\u0161avali izgraditi mehani\u010dki televizor dok su drugi radili na katodnoj cijevi za elektroni\u010dki televizor. Charles Jenkins i John Logie Baird krenuli su za mehani\u010dkim modelom, a Philo Farnsworth i Vladimir Zworykin za elektroni\u010dkim modelom. Boris Rosing koristio je katodnu cijev i Nipkowljev skeniraju\u0107i disk te 1906. napravio prvu mehani\u010dki televizor<\/em>. Rosing i Swinton koristili su katodnu cijev za elektroni\u010dki sistem slanja slika, a skeniraju\u0107u metodu za prikazivanje slika.<\/p>\nJohnu Bairdu prvom je po\u0161lo za rukom da po\u0161alje pokretne slike s mehani\u010dkog sistema koji je bio zasnovan na Nipkowljevom disku. Izumio je 1930. godine televizor s 30 linija rezolucije (\u0161to je dovoljno da bi se raspoznalo ljudsko lice) i pet slika u sekundi. Prva licencirana televizijska postaja dana je Chalesu Jenkinsu 1928., a do 1936. postojalo je dvjesto televizora u svijetu. Bakreni kablovi oblo\u017eeni aluminijem kori\u0161teni su za slanje signala televizije i telefona. Klistron je 1937.g. prepoznat kao poja\u010dalo visoke frekvencije zaslu\u017eno za postojanje U.H.F. televizora jer mo\u017ee generirati visoku struju potrebnu za spektar.<\/p>\n
Iako je televizor \u0161iroj javnosti bio prezentiran na Svjetskom sajmu odr\u017eanom 1939. u New Yorku, njegovu je dostupnost i proizvodnju uvelike zako\u010dilo izbijanje Drugog svjetskog rata.<\/p>\n
Goldmark je 1946. predstavio televiziju u boji koja funkcionirala na osnovi kota\u010da crvene, plave i zelene boje ispred katodne cijevi. Elektroni\u010dki sistem zamijenio je mehani\u010dki Goldemarkov sistem, ali on je priznat kao za\u010detnik prijenosa slike u boji<\/em>. Nakon dodatnih razvijanja, proizvodnja televizora u boji krenula je 1967. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Televizor – ure\u0111aj prisutan u svakom domu. Koristi se kao sredstvo zabave, informiranja i u zadnje vrijeme intenzivnog ogla\u0161avanja. No \u0161to znamo o nastanku kutije u koju “buljimo”? Sve je krenulo krajem 19. stolje\u0107a, to\u010dnije 1862. godine kad je Giovanni Caselli izumio pantelegraf, prete\u010du faks-ma\u0161ine. Tad je prvi put prenesena slika elektri\u010dnim putem. May i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21018221,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[16679],"class_list":["post-21018160","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-televizor"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018160","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21018160"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018160\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21018221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21018160"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21018160"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21018160"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"RCA](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/03\/tv-720x449.jpg\")