{"id":21018180,"date":"2013-03-27T22:26:38","date_gmt":"2013-03-27T21:26:38","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21018180"},"modified":"2020-10-15T14:52:36","modified_gmt":"2020-10-15T12:52:36","slug":"kako-funkcioniraju-misici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-funkcioniraju-misici\/","title":{"rendered":"Kako funkcioniraju mi\u0161i\u0107i?"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Mozak i mi\u0161i\u0107i odgovorni su za kretanje tijela. Mozak \u0161alje signal u mi\u0161i\u0107e preko slo\u017eenog \u017eiv\u010danog sustava i ovaj princip poma\u017ee u kontroliranju mnogih mi\u0161i\u0107nih grupa u na\u0161em tijelu. Postoje tri klju\u010dne skupine mi\u0161i\u0107nog tkiva: <em>skeletno, glatko i sr\u010dano tkivo<\/em>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-large wp-image-21018460\" alt=\"misici-anatomija\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/03\/misici-anatomija-720x466.jpg\" width=\"720\" height=\"466\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/03\/misici-anatomija-720x466.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/03\/misici-anatomija-300x194.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/03\/misici-anatomija.jpg 1069w\" sizes=\"(max-width: 720px) 100vw, 720px\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u00a0\u0160to mi\u0161i\u0107e \u010dini \u00a0va\u017enima za ljudsko tijelo?\u00a0<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prema medicinskoj znanosti, normalno ljudsko tijelo sadr\u017eava 639 mi\u0161i\u0107a i svaki od njih direktno je povezan s kostima. Tri klju\u010dne kategorije mi\u0161i\u0107nog tkiva razlikuju se u obliku i strukturi. Op\u0107enito, prosje\u010dni mi\u0161i\u0107 sadr\u017eava 10 milijuna stanica, dok bi svi sadr\u017eavali pribli\u017eno 600 milijuna stanica. Ono zbog \u010dega su bitni za na\u0161e tijelo jesu funkcije omogu\u0107avanja probave hrane, osiguravanja energije i pomo\u0107i pri reguliranju ostalih fizi\u010dkih aktivnosti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Vrste mi\u0161i\u0107nog tkiva<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iako se razlikuju tri vrste mi\u0161i\u0107nog tkiva (skeletni, glatki i sr\u010dani), postoje neki zajedni\u010dki faktori me\u0111u njima. Stezanje, zajedno s relaksacijom, ovih mi\u0161i\u0107a stvara mehani\u010dku energiju dovoljnu da bude prenesena u fizi\u010dki pokret i unutarnje funkcije tijela. Svaki od ovih mi\u0161i\u0107a ima stanice koje ostaju postavljene u grupe vlakana koje se nalaze u povezanom tkivu i okupljene su zakonom me\u0111u\u0107elijske supstance.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Skeletni mi\u0161i\u0107i\u00a0<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Skeletni mi\u0161i\u0107i poznati su po kontrolnim, odnosno voljnim akcijama, a one su; hodanje, govor, pokret prstiju, pokret o\u010diju, gutanje. Skeletni mi\u0161i\u0107 za razliku od ostalih ima sposobnost da se spoji ili rastegne te ima kapacitet da se vrati u postoje\u0107u dimenziju nakon pro\u0161irenja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Op\u0107enito, uobi\u010dajen mi\u0161i\u0107ni podra\u017eaj obuhva\u0107a \u017eiv\u010dani impuls koji se razvija pretvorbom iz unutarnjeg ili vanjskog okru\u017eenja u kojima su kemijski, termalni ili \u010dak mehani\u010dki utjecaji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mozak i mi\u0161i\u0107i odgovorni su za kretanje tijela. Mozak \u0161alje signal u mi\u0161i\u0107e preko slo\u017eenog \u017eiv\u010danog sustava i ovaj princip poma\u017ee u kontroliranju mnogih mi\u0161i\u0107nih grupa u na\u0161em tijelu. Postoje tri klju\u010dne skupine mi\u0161i\u0107nog tkiva: skeletno, glatko i sr\u010dano tkivo. \u00a0\u0160to mi\u0161i\u0107e \u010dini \u00a0va\u017enima za ljudsko tijelo?\u00a0 Prema medicinskoj znanosti, normalno ljudsko tijelo sadr\u017eava 639 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21018460,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[17817],"class_list":["post-21018180","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-misic"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018180","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21018180"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018180\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21018460"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21018180"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21018180"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21018180"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}