Ugljikov dioksid koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva nakuplja se u Zemljinoj atmosferi i glavni je \u2018krivac\u2019 za globalnu promjenu klime, a znanstvenici smatraju da su prona\u0161li novi na\u010din proizvodnje energije koji ostavlja manje tragova ugljika.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta u Georgiji prona\u0161li su na\u010din kojim ugljikov dioksid \u2018zarobljen\u2019 u Zemljinoj atmosferi mogu pretvoriti u koristan industrijski proizvod. Njihovo bi otkri\u0107e moglo dovesti do stvaranja biogoriva proizvedenih izravno iz ugljikova dioksida u zraku koji zarobljava sun\u010deve zrake i podi\u017ee temperaturu na globalnoj razini.<\/p>\n
\u201cZapravo smo stvorili mikroorganizam koji s ugljikovim dioksidom radi isto ono \u0161to rade i biljke \u2013 apsorbira ga i pretvara u ne\u0161to korisno\u201d, rekao je Michael Adams, koautor studije i \u010dlan Bioenergy Systems Research Institute<\/i> u sklopu Sveu\u010dili\u0161ta u Georgiji.<\/p>\n
Tijekom procesa fotosinteze, biljke koriste sun\u010devu svjetlost kako bi vodu i ugljikov dioksid pretvorile u \u0161e\u0107ere koje koriste za energiju \u2013 sli\u010dno ljudima i sagorijevanju kalorija iz hrane. Ti se \u0161e\u0107eri mogu fermentirati u gorivo poput etanola, no dokazano je kako je vrlo te\u0161ko u\u010dinkovito izdvojiti \u0161e\u0107er koji se nalazi unutar slo\u017eenih stani\u010dnih zidova u biljci.<\/p>\n
\u201cOvo zapravo zna\u010di da mo\u017eemo eliminirati biljke kao posrednike \u2013 mo\u017eemo iskoristiti ugljikov dioksid izravno iz atmosfere i pretvoriti ga u iskoristive produkte poput goriva i kemijskih sastojaka te izbje\u0107i neu\u010dinkovit proces uzgajanja biljaka i izdvajanja \u0161e\u0107era iz biomasa\u201d, rekao je Adams.<\/p>\n
Rije\u010d je o jedinstvenom mikroorganizmu pod nazivom Pyrococcus furiosus<\/i> koji se hrani ugljikohidratima u vru\u0107im vodama pored geotermalnih ventila u oceanima. Mijenjaju\u0107i genetski materijal mikroorganizma, Adams i njegovi kolege stvorili su vrstu P. furiosus<\/i> koja se mo\u017ee hraniti ugljikovim dioksidom na puno ni\u017eim temperaturama.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010dki tim je koristio vodik kako bi stvorio kemijsku reakciju u mikroorganizmu kojom se ugljikov dioksid spaja s 3-hidropropionskom kiselinom koja se \u010desto rabi u proizvodnji akrila.<\/p>\n
Izgaranjem goriva dobivenog pomo\u0107u P. furiosus <\/i>nastaje onoliko ugljikova dioksida koliko je i bilo potrebno za po\u010detak procesa, \u0161to je puno \u010di\u0161\u0107e rje\u0161enje od dosada\u0161njih alternativa poput nafte i ugljena.<\/p>\n
\u201cOvo je va\u017ean prvi korak koji mnogo obe\u0107ava u pogledu u\u010dinkovite i jeftinije metode proizvodnje goriva. Namjeravamo usavr\u0161iti ovaj proces i pro\u0161iriti njegovu uporabu\u201d, rekao je Adams.<\/p>\n
Studija je objavljena 25. o\u017eujka u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences<\/i>.<\/p>\n
Izvor: Phys<\/a> Ugljikov dioksid koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva nakuplja se u Zemljinoj atmosferi i glavni je \u2018krivac\u2019 za globalnu promjenu klime, a znanstvenici smatraju da su prona\u0161li novi na\u010din proizvodnje energije koji ostavlja manje tragova ugljika. Istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta u Georgiji prona\u0161li su na\u010din kojim ugljikov dioksid \u2018zarobljen\u2019 u Zemljinoj atmosferi mogu pretvoriti u koristan industrijski […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21018386,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16335],"tags":[16772,17816],"class_list":["post-21018240","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-energija-i-gorivo","tag-atmosfera","tag-co2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018240","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21018240"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018240\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21018386"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21018240"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21018240"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21018240"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"