{"id":21018258,"date":"2020-02-08T15:04:00","date_gmt":"2020-02-08T14:04:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21018258"},"modified":"2021-04-01T21:19:24","modified_gmt":"2021-04-01T19:19:24","slug":"sto-je-staticki-elektricitet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-je-staticki-elektricitet\/","title":{"rendered":"\u0160to je stati\u010dki elektricitet i kako se on stvara?"},"content":{"rendered":"\n

Ve\u0107ina je ljudi iskusila stati\u010dki elektricitet. Ako ne koristite omek\u0161iva\u010d za rublje vjerojatno ste do\u017eivjeli da vam komadi odje\u0107e prianjaju jedni za druge i da je potreban mali napor da ih se odvoji. Koliko ste puta zimi dodirnuli metalnu kvaku na vratima i do\u017eivjeli mali elektri\u010dni \u0161ok? Je li vam poznat \u0161kolski primjer stati\u010dkog elektriciteta: trljanje balona o ne\u010diju kosu i promatranje kose kako \u201estoji\u201c na balonu? Ili poznati trik \u0161aljivd\u017eije koji prije nego se rukuje pro\u0111e rukom niz tepih? Ovo su sve poznati primjeri stati\u010dkog elektriciteta, no pravo je pitanje \u2013 \u0161to stati\u010dki elektricitet zapravo jest i kako se on stvara<\/a>?<\/p>\n\n\n\n

Atom u svom normalnom stanju nema pozitivan ni negativan naboj, ima isti broj protona<\/a> (pozitivnog naboja) i elektrona<\/a> (negativnih naboja). Ako atom izgubi jedan ili vi\u0161e elektrona, onda ima pozitivan naboj, a ako dobije jo\u0161 koji elektron onda \u0107e imati negativan naboj. Atomi vole biti uravnote\u017eeni i u jednostavnim \u0107e uvjetima privla\u010diti suprotni naboj kako bi se uravnote\u017eili.<\/p>\n\n\n\n

Stati\u010dki elektricitet nastaje za vrijeme izgradnje elektri\u010dnih naboja na povr\u0161ini.  On je stati\u010dan, nepomi\u010dan, jer ne postoji ni tok istosmjerne niti izmjeni\u010dne struje. Dvije su tvari prisutne pri nastanku stati\u010dkog elektriciteta. Jedna tvar ima povr\u0161inu negativnog naboja, a druga tvar ima povr\u0161inu pozitivnog naboja. Izgradnja naboja tih dviju tvari poti\u010de atome da se privla\u010de ili da se me\u0111usobno odbijaju.<\/p>\n\n\n\n

Kad se razli\u010diti materijali trljaju jedni uz druge, elektroni mogu biti \u201eizbijeni\u201c iz povr\u0161ine atoma jednog materijala i mogu se prenijeti na povr\u0161inu atoma drugog materijala. Tako povr\u0161ina jednog materijala ima vi\u0161e pozitivnog naboja, a povr\u0161ina drugog materijala vi\u0161e negativnog naboja. Kada se balon protrlja uz vunu ili neku drugu tkaninu, on dobiva elektrone vune i postaje negativno nabijen. Balon se tada mo\u017ee pripojiti uz neutralnu, nenabijenu povr\u0161inu, jer negativno nabijeni atomi \u017eele biti uravnote\u017eeni. Taj se efekt mo\u017ee vidjeti nakon trljanja cipela o tepih i potom dodirivanja metalne kvake na vratima. Ako se izgradi veliki broj negativnog naboja, oni \u0107e posko\u010diti i izazvati iskru koju mo\u017eemo vidjeti i osjetiti kad dodirnemo neutralnu povr\u0161inu metalne kvake na vratima.<\/p>\n\n\n\n

Stati\u010dki elektricitet najlak\u0161e nastaje u okolini ispunjenoj suhim zrakom. Molekule vode u zraku mogu sprije\u010diti izgradnju naboja na povr\u0161inama. Me\u0111utim, u uvjetima ekstremne turbulencije koja se javlja u ve\u0107ini oluja, mo\u017ee se dogoditi sasvim suprotan u\u010dinak. Masivno me\u0111usobno bombardiranje  izme\u0111u molekula vode mo\u017ee uzrokovati dobivanje ili ispadanje elektrona, odnosno mo\u017ee uzrokovati stati\u010dnost. Kada ta stati\u010dnost postane dovoljno velika, negativni naboji bit \u0107e privu\u010deni na tlo kako bi se uravnote\u017eili. To privla\u010denje je vidljivo kao munja. Dok se povremena iskra od dodirivanja kvake mo\u017ee \u010diniti bezna\u010dajna, tijekom cijelog procesa nastajanja stati\u010dkog elektriciteta mo\u017ee nastati zna\u010dajno mnogo energije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107ina je ljudi iskusila stati\u010dki elektricitet. Ako ne koristite omek\u0161iva\u010d za rublje vjerojatno ste do\u017eivjeli da vam komadi odje\u0107e prianjaju jedni za druge i da je potreban mali napor da ih se odvoji. Koliko ste puta zimi dodirnuli metalnu kvaku na vratima i do\u017eivjeli mali elektri\u010dni \u0161ok? Je li vam poznat \u0161kolski primjer stati\u010dkog elektriciteta: […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050695,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[17826,22694],"class_list":["post-21018258","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-elektricitet","tag-popularno"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018258","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21018258"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018258\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050695"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21018258"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21018258"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21018258"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}