{"id":21018259,"date":"2013-04-01T21:39:08","date_gmt":"2013-04-01T19:39:08","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21018259"},"modified":"2016-10-27T23:35:56","modified_gmt":"2016-10-27T21:35:56","slug":"zaba-koja-lomi-vlastite-kosti-kako-bi-stvorila-kandze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zaba-koja-lomi-vlastite-kosti-kako-bi-stvorila-kandze\/","title":{"rendered":"‘Horor \u017eaba’ koja lomi vlastite kosti kako bi stvorila kand\u017ee"},"content":{"rendered":"

Biolozi sa Sveu\u010dili\u0161ta Harvard opisali su bizarnu dlakavu \u017eabu s produ\u017eenim kand\u017eama – sli\u010dno kao kod ma\u010daka. Trichobatrachus robustus<\/i> naziv je \u017eabe koja lomi vlastite kosti koje probijaju no\u017ene jastu\u010di\u0107e, najvjerojatnije kada je ugro\u017eena.<\/p>\n

\"(Image:

(Image: Gustavocarra \/ Creative Commons License)<\/p><\/div>\n

David Blackburn i njegovi kolege s Muzeja komparativne zoologije na Harvardu smatraju kako je ovo pona\u0161anje zapravo obrambeni mehanizam. Postoje da\u017edevnjaci koji svoja rebra izbacuju van poput bodlji kako bi se za\u0161titili, no ovakvo ne\u0161to dosad nije vi\u0111eno. Ovaj mehanizam koristi devet od 11 \u017eaba koje pripadaju vrsti Astylosternus<\/i>, od kojih ve\u0107ina \u017eivi u Kamerunu.<\/p>\n

\u201cNeke \u017eabe imaju kralje\u0161nicu koja zapo\u010dinje od ru\u010dnog zgloba, no kod takvih vrsta kosti rastu ispod ko\u017ee, a ne prolaze kroz ko\u017eu kad su ugro\u017eene\u201d, rekao je Blackburn.<\/p>\n

Takve se kand\u017ee kod T. robustus<\/i> nalaze samo na zadnjim nogama i smje\u0161tene su u vezivnom tkivu. Dio kolagena stvara vezu izme\u0111u o\u0161trog dijela kand\u017ee i dijela kosti na vrhu no\u017enog prsta \u017eabe. Drugi kraj kand\u017ee spojen je s mi\u0161i\u0107em. Blackburn i njegov tim smatraju kako \u017eaba, kad je ugro\u017eena, kontrahira mi\u0161i\u0107 koji izbacuje kand\u017ee van. O\u0161tar dio kand\u017ee zatim probija ko\u0161tani vrh i zarezuje jastu\u010di\u0107 na nogama.<\/p>\n

Iako izgleda poput ma\u010djih kand\u017ei, mehanizam kojim lomi kosti i re\u017ee ko\u017eu jedinstven je kod kralje\u0161njaka. Jedinstvena je i \u010dinjenica da je kand\u017ea zapravo isklju\u010divo kost te nije oblo\u017eena keratinskim slojem kao \u0161to je to slu\u010daj kod ostalih \u017eivotinja. Blackburn je prou\u010davao samo mrtve uzorke pa ne mo\u017ee re\u0107i \u0161to se doga\u0111a kad se kand\u017ea vrati u tijelo i kako se to doga\u0111a. \u010cini se da nema mi\u0161i\u0107a koji bi je vratio natrag pa tim smatra kako se sama od sebe uvu\u010de u tijelo kad se mi\u0161i\u0107 opusti.<\/p>\n

Mu\u017ejaci mogu narasti do 11 centimetara te stvaraju duga\u010dka vlakna ko\u017ee i arterija koji nalikuju na dlake, a smatra se da \u017eabama omogu\u0107uju da prime vi\u0161e kisika preko ko\u017ee dok se brinu o potomstvu. U Kamerunu se te \u017eabe jedu, a lovci koriste duga koplja i ma\u010dete kako bi ih \u017eabe ne bi ozlijedile.<\/p>\n

\u201cOvo je nevjerojatno. Smatram da se vodozemci trebaju vi\u0161e prou\u010davati, a pogotovo jer im prijeti izumiranje\u201d, rekao je Ian Stephen iz Zoolo\u0161kog dru\u0161tva u Londonu.<\/p>\n

Postojanje \u017eaba s takvim kand\u017eama prvi je put opisao belgijski zoolog George Boulenger 1900. godine nakon \u0161to je na jednu takvu nai\u0161ao u tada\u0161njoj francuskoj koloniji, a dana\u0161njoj Republici Kongo.<\/p>\n

Izvor: NewScientist<\/a>
\n<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Biolozi sa Sveu\u010dili\u0161ta Harvard opisali su bizarnu dlakavu \u017eabu s produ\u017eenim kand\u017eama – sli\u010dno kao kod ma\u010daka. Trichobatrachus robustus naziv je \u017eabe koja lomi vlastite kosti koje probijaju no\u017ene jastu\u010di\u0107e, najvjerojatnije kada je ugro\u017eena. David Blackburn i njegovi kolege s Muzeja komparativne zoologije na Harvardu smatraju kako je ovo pona\u0161anje zapravo obrambeni mehanizam. Postoje da\u017edevnjaci […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21018408,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17456],"class_list":["post-21018259","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-zaba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018259","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21018259"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018259\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21018408"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21018259"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21018259"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21018259"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}