{"id":21018597,"date":"2023-07-27T16:49:00","date_gmt":"2023-07-27T14:49:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21018597"},"modified":"2023-07-27T17:18:42","modified_gmt":"2023-07-27T15:18:42","slug":"mogu-li-stanice-u-krvi-srcu-i-plucima-osjetiti-miris-hrane-koju-jedemo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/mogu-li-stanice-u-krvi-srcu-i-plucima-osjetiti-miris-hrane-koju-jedemo\/","title":{"rendered":"Mogu li stanice u krvi, srcu i plu\u0107ima osjetiti miris hrane koju jedemo?"},"content":{"rendered":"\n

U istra\u017eivanju koje je pokazalo kako mirisi imaju daleko va\u017eniju ulogu<\/a> u \u017eivotu nego \u0161to se dosad mislilo, znanstvenici su otkrili kako stanice u krvi, srcu, plu\u0107ima i drugim dijelovima tijela imaju iste receptore za osjet mirisa koje postoje i u nosu. Ovi rezultati otvaraju pitanje mogu li stanice u srcu osjetiti, primjerice, miris svje\u017ee kave ili peciva.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjak za hranu i tehnologiju, Peter Schieberle, rekao je kako su znanstvenici dosad mislili da jedino u nosu postoje receptori za miris. Ti su receptori smje\u0161teni na posebnim stanicama u sluzi prekrivenom epitelu koji se nalazi duboko u nosu. Kemijske molekule hrane i ostalih supstanci ulaze u nos, spajaju se s receptorima i pokre\u0107u lanac biokemijskih procesa koje mozak prepoznaje kao poseban miris. No otkri\u0107e receptora za miris na drugim stanicama iznenadilo je znanstvenike.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNa\u0161 tim otkrio je kako stanice u nosu nisu jedine koje imaju mirisne receptore \u2013 imaju ih i krvne stanice\u201d, rekao je Schieberle. \u201cU nosu, ovi receptori osjete tvari, tj. mirise i pretvaraju ih u aromu koju onda mozak definira kao ugodnu ili neugodnu. No, iznenadili smo se kad smo otkrili da srce, plu\u0107a i brojni drugi organi koji nisu zadu\u017eeni za miris imaju ovakve receptore. Kada pojedemo hranu, sastojci dospijevaju u \u017eeludac i od tamo u krvotok, no zna\u010di li to da srce mo\u017ee osjetiti miris slanine koju smo upravo pojeli? Zasad jo\u0161 ne mo\u017eemo odgovoriti na to pitanje.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Njegov je tim otkrio kako su krvne stanice koje su prethodno izolirali iz krvi zapravo privu\u010dene molekulama mirisa odgovornima za stvaranje odre\u0111ene arome. Schieberle je opisao eksperiment u kojem su jedan miris stavili na jednu stranu prostorije, a krvne stanice na drugu stranu te se pokazalo kako su se krvne stanice pomicale prema mirisu.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNije nam poznato funkcioniraju li molekule mirisa jednako u nosu kao i u drugim dijelovima tijela, no voljeli bismo saznati\u201d, rekao je Schieberle.<\/p>\n\n\n\n

Schieberle i njegov tim na Sveu\u010dili\u0161tu u M\u00fcnchenu trenutno poku\u0161avaju otkriti kako usta i nos osjete klju\u010dnu aromu, okus i teksturu hrane, pogotovo one koja nam godi poput \u010dokolade ili pr\u017eene kave.<\/p>\n\n\n\n

Primjerice, grah i \u010dili daju bogat, puni okus. Ako sastojak odgovoran za takav okus graha dodamo nekoj drugoj hrani, i ona \u0107e dati sli\u010dan osje\u0107aj u ustima. Prirodni sastojci mogu reagirati sa sastojcima u hrani kako bismo dobili nove osjete u ustima poput bogatog okusa.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici su koristili laboratorijske instrumente kako bi izdvojili kemijske sastojke u hrani. Potom su te sastojke kombinirali s drugim sastojcima, a takvu su hranu dali ljudima da je degustiraju. Pokazalo se kako kava sadr\u017ei 1.000 potencijalnih sastojaka koji daju miris, ali samo njih 25 reagira s receptorima u nosu i to su oni sastojci koje zapravo mo\u017eemo namirisati.<\/p>\n\n\n\n

\u201cReceptori nam omogu\u0107avaju da osjetimo okuse i mirise u ustima i nosu\u201d, rekao je Schieberle. \u201cOvi receptori zovu se G-proteinski receptori, a znanstvenici koji su ih otkrili osvojili su Nobelovu nagradu za kemiju pro\u0161le godine. Ti receptori pretvaraju osje\u0107aj u ustima koji nam daju okusi u percepciju mozga o kvaliteti te hrane.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Od ukupno 1.000 receptora u ljudskom tijelu, oko 800 su G-proteinski. Polovica od njih osje\u0107aju i pretvaraju arome, no postoji samo 27 receptora za okus. Iako su mnoga istra\u017eivanja nastojala otkriti kemijske sastojke u hrani, malo ih je poku\u0161alo pomije\u0161ati te sastojke kako bismo mogli percipirati druga\u010dije okuse i arome.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: American Chemical Society (ACS)<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U istra\u017eivanju koje je pokazalo kako mirisi imaju daleko va\u017eniju ulogu u \u017eivotu nego \u0161to se dosad mislilo, znanstvenici su otkrili kako stanice u krvi, srcu, plu\u0107ima i drugim dijelovima tijela imaju iste receptore za osjet mirisa koje postoje i u nosu. Ovi rezultati otvaraju pitanje mogu li stanice u srcu osjetiti, primjerice, miris svje\u017ee […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067494,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16370],"tags":[17365,18516,16829,22051],"class_list":["post-21018597","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-wellness-i-prehrana","tag-hrana","tag-istrazivanje","tag-miris","tag-organi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21018597"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018597\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067495,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018597\/revisions\/21067495"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067494"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21018597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21018597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21018597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}