{"id":21018693,"date":"2013-04-17T13:03:17","date_gmt":"2013-04-17T11:03:17","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21018693"},"modified":"2016-10-27T23:33:46","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:46","slug":"okus-piva-moze-potaknuti-osjecaj-zadovoljstva-u-mozgu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/okus-piva-moze-potaknuti-osjecaj-zadovoljstva-u-mozgu\/","title":{"rendered":"Okus piva mo\u017ee potaknuti osje\u0107aj zadovoljstva u mozgu"},"content":{"rendered":"<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">Nekoliko trenutaka nakon \u0161to popijete gutljaj piva, a prije nego \u0161to alkohol po\u010dne djelovati, osjetit \u0107ete osje\u0107aj ugode. On je povezan s promjenama u kemijskom sastavu mozga, to\u010dnije porastu razine neurotransmitera dopamina.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">Znanstvenicima je ve\u0107 dugo poznato da je jedan od razloga za\u0161to alkohol poti\u010de zadovoljstvo taj \u0161to pijanstvo dovodi do osloba\u0111anja dopamina. Njegovo osloba\u0111anje povezano je i s konzumacijom drugih droga (kao i sa spavanjem i seksom), a pona\u0161a se kao nagrada za mozak. Novo istra\u017eivanje otkrilo je kako za neke ljude pijanstvo nije potrebno \u2013 sam okus piva mo\u017ee izazvati osloba\u0111anje dopamina u roku od nekoliko minuta.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">Istra\u017eivanjem Davida Karekena i njegova tima sa Sveu\u010dili\u0161ta Indiana, objavljenom u \u010dasopisu <i>Neuropsychopharmacology, <\/i>obuhva\u0107eno je 49 ispitanika koji su konzumirali male koli\u010dine piva nakon \u010dega im je snimljen mozak PET ure\u0111ajem koji je pratio promjene u kemijskom sastavu mozga. Ispitanici su bili razli\u010ditih navika \u0161to se ti\u010de konzumacije alkohola \u2013 neki su pili vrlo \u010desto, a neki gotovo nikad. Dane su im vrste piva koje ina\u010de naj\u010de\u0161\u0107e piju. Kako bi sprije\u010dili da alkohol po\u010dne djelovati i mijenjati kemijski sastav mozga, znanstvenici su ispitanicima sprejem nanijeli samo 15 mililitara piva na jezik i pri\u010dekali 15 minuta.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">Promjene su bile zamjetne \u2013 kad su mu\u0161karci okusili pivo, u njihovom mozgu otpustile su se vi\u0161e razine dopamina u roku od samo nekoliko minuta za razliku od onih ispitanika koji su okusili vodu ili energetski napitak Gatorade. Tijekom eksperimenta, znanstvenici su ih upitali nekoliko puta koliko su \u017eudjeli za pivom i, nimalo iznena\u0111uju\u0107e, pokazalo se kako su za pivom \u017eudjeli vi\u0161e oni koji su ga pili prije nego oni koji su pili vodu ili Gatorade.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">Razina otpu\u0161tenog dopamina nije bila slu\u010dajna. Kod osoba s povijesti alkoholizma u obitelji primije\u0107eno je osloba\u0111anje vi\u0161ih razina dopamina nakon \u0161to su okusili pivo. Kod ispitanika koji ina\u010de \u010desto konzumiraju alkohol, ali bez povijesti alkoholizma u obitelji, oslobodila se prosje\u010dna razina dopamina.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">Ovo bi, smatraju znanstvenici, moglo pomo\u0107i u otkrivanju za\u0161to su neki ljudi skloniji alkoholizmu i za\u0161to im je te\u017ee rije\u0161iti se alkohola. Gotovo istovremeno, osloba\u0111anje dopamina nakon ku\u0161anja piva mo\u0107an je mehanizam koji pokre\u0107e i ja\u010da \u017eudnju za pivom, a sklonost ovoj ugodi mogla bi biti genetski nenasljedna. Ovo bi mogao biti jedan od razloga za\u0161to kod osoba s povijesti alkoholizma u obitelji postoji dvostruko ve\u0107a \u0161ansa da i sami budu alkoholi\u010dari.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">Prija\u0161nja istra\u017eivanja pokazala su kako kod osoba sklonijima alkoholizmu odre\u0111eni stimulansi povezani s konzumacijom alkohola (miris alkohola ili sami pogled na alkoholna pi\u0107a u baru) mogu potaknuti osloba\u0111anje dopamina u mozgu. Ovo istra\u017eivanje pokazalo je kako se kod osoba sklonih alkoholizmu otpu\u0161tanje velikih koli\u010dina dopamina mo\u017ee dogoditi \u010dak i ako ne piju alkohol \u010desto, a potreban je samo gutljaj kako bi taj proces zapo\u010deo.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/blogs.smithsonianmag.com\/ist\/?next=\/science\/2013\/04\/merely-a-taste-of-beer-can-trigger-a-rush-of-chemical-pleasure-in-the-brain\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">SmithsonianMag<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nekoliko trenutaka nakon \u0161to popijete gutljaj piva, a prije nego \u0161to alkohol po\u010dne djelovati, osjetit \u0107ete osje\u0107aj ugode. On je povezan s promjenama u kemijskom sastavu mozga, to\u010dnije porastu razine neurotransmitera dopamina. Znanstvenicima je ve\u0107 dugo poznato da je jedan od razloga za\u0161to alkohol poti\u010de zadovoljstvo taj \u0161to pijanstvo dovodi do osloba\u0111anja dopamina. Njegovo osloba\u0111anje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21018698,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17836,17179],"class_list":["post-21018693","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-dopamin","tag-pivo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018693","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21018693"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018693\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21018698"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21018693"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21018693"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21018693"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}