![\"umjetni-bubreg\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/04\/umjetni-bubreg.jpg\")
<\/p>\nAmeri\u010dki su znanstvenici u laboratoriju stvorili bubreg koji je potom transplantiran u \u017eivotinje gdje je po\u010deo proizvoditi urin.<\/p>\n
<\/p>\n
Sli\u010dne tehnike kori\u0161tene su i u proizvodnji drugih, jednostavnijih dijelova tijela, no bubreg je dosad najslo\u017eeniji umjetno stvoreni organ. U studiji objavljenoj u \u010dasopisu Nature Medicine<\/i> pi\u0161e kako je umjetni bubreg manje u\u010dinkovit nego onaj prirodni, no unato\u010d tome, znanstvenici smatraju da je ovo velik korak.<\/p>\n
Bubrezi filtriraju krv kako bi izbacili otpad, \u0161tetne tvari i suvi\u0161nu vodu. Najtra\u017eeniji su organi za transplantaciju s vrlo dugim listama \u010dekanja.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su uzeli stari bubreg, uklonili su stare stanice iz njega te su ih potom zamijenili novim stanicama iz pacijentovog tijela. Ovaj na\u010din bolji je od dosada\u0161njih transplantacija iz dva razloga \u2013 tkivo bi odgovaralo pacijentima koji ne bi do kraja \u017eivota morali uzimati imunosupresive koji bi sprije\u010dili odbacivanje bubrega. Uz to, pove\u0107ao bi se i broj dostupnih organa za transplantaciju. Tijela pacijenata odbacuju mnoge organe dostupne za transplantaciju.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di iz Massachusetts General Hospital<\/i> poduzeli su prvi korak u stvaranju umjetnih bubrega. Uzeli su bubreg iz mi\u0161a i deterd\u017eentom su isprali stare stanice s njega. Ono \u0161to je ostalo \u2013 mre\u017ea proteina, krvnih \u017eila i odvodnih kanala, izgledalo je kao bubreg.<\/p>\n
Bubreg su potom 12 dana dr\u017eali u posebnom ure\u0111aju koji je imitirao uvjete unutar mi\u0161jeg tijela. Kad su analizirali bubreg u laboratoriju, pokazalo se kako je proizveo 23% koli\u010dine urina koju proizvodi prirodan bubreg. Nakon \u0161to su ga transplantirali u mi\u0161a, u\u010dinkovitost bubrega pala je na 5%.<\/p>\n
Unato\u010d tome, autor studije Harald Ott rekao je kako bi i mali postotak funkcionalnosti ovog bubrega bio dovoljan. \u201cAko ste na hemodijalizi, umjetni bubreg s u\u010dinkovitosti od 10-15 posto prirodnog bubrega bio bi dovoljan da vas \u2018skine\u2019 s hemodijalize. Ne moramo i\u0107i skroz do kraja\u201d, rekao je Ott. \u201cU SAD-u bubrege trenutno \u010deka oko 100.000 pacijenata, a godi\u0161nje se presadi tek njih 18.000\u201d, dodao je Ott koji ovakav umjetni bubreg smatra velikim iskorakom i uspjehom.<\/p>\n
Prije nego \u0161to se ovaj na\u010din po\u010dne koristiti kod ljudi potrebno je provesti jo\u0161 mnogo studija. Umjetni bubreg trebao bi biti u\u010dinkovitiji kako bi se povratila \u0161to ve\u0107a u\u010dinkovitost prirodnog bubrega. Tako\u0111er, istra\u017eiva\u010di moraju dokazati da \u0107e bubreg nastaviti funkcionirati kroz dulje vrijeme. Problem predstavlja i veli\u010dina bubrega \u2013 te\u017ee je stanice smjestiti na odgovaraju\u0107e mjesto u velikom organu.<\/p>\n
Kirurg s University College London<\/i>, Martin Birchall sudjelovao je u istra\u017eivanju i smatra kako je potencijal ovog istra\u017eivanja vrlo velik te ga vidi kao impresivan korak naprijed kojim su presko\u010dene tehni\u010dke prepreke koje su dosad stajale na putu regenerativnoj medicini.<\/p>\n
http:\/\/www.youtube.com\/watch?v=oFcfYyJT9L8<\/p>\n