![\"hidroelektrana-norveska\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/04\/hidroelektrana-norveska-720x540.jpg\")
<\/p>\nRadom hidroelektrana dobiva se oko 19 posto svjetske energije. Samo u Norve\u0161koj se, primjerice, 99 posto ukupne elektri\u010dne energije dobiva iz vode. Norve\u0161ka je va\u017ean proizvo\u0111a\u010d hidroenergije za svoje, ali i za svjetske potrebe. Koli\u010dina energije proizvedene u Norve\u0161koj najve\u0107a je u Europi \u2013 godi\u0161nje proizvede 120 TWh, a prate ju \u0160vedska i Francuska s proizvedenih 65 TWh godi\u0161nje.<\/p>\n
<\/p>\n
Oko 86 posto elektri\u010dne energije dobivene iz obnovljivih izvora dobiva se iz vode, a Norve\u0161ka praksa u pogledu hidroenergije ima vrlo velik globalni u\u010dinak. To obuhva\u0107a podru\u010dja poput hidrologije, konstrukcije, okoli\u0161a, civilnog in\u017eenjeringa i elektronike.<\/p>\n
Hidroenergija je klju\u010dna za Norve\u0161ku, a trenutne aktivnosti na tom podru\u010dju uklju\u010duju obnavljanje i unaprje\u0111ivanje postoje\u0107ih postrojenja te gradnju manjih postrojenja. U nadolaze\u0107im danima hidroenergija \u0107e postati sve va\u017enija za stabilizaciju sustava dobivanja energije iz obnovljivih izvora poput vjetra ili sunca.<\/p>\n
Postoji velik potencijal za izgradnju novih postrojenja hidroelektrana diljem svijeta \u2013 procjenjuje se da je iskori\u0161teno tek izme\u0111u 25 i 30 posto svih ekonomski isplativih postrojenja. Kako sve vi\u0161e raste va\u017enost klimatskih faktora u proizvodnji energije, stru\u010dnjaci smatraju da \u0107e rasti i va\u017enost hidroenergije budu\u0107i da ne pridonosi emisiji stakleni\u010dkih plinova.<\/p>\n
SINTEF i NTNU provode studije kojima analiziraju aktivnosti vezane za hidroenergiju. Hidoenergetski laboratorij upravlja turbinama, razvija nove dizajne i produ\u017eava \u017eivotni vijek turbina izlo\u017eenima eroziji pijeska. Department of Geology and Mineral Resources Engineering<\/i> zadu\u017een je za planiranje i funkcioniranje tunela. U Hidrauli\u010dkom se laboratoriju provode istra\u017eivanja vezana za in\u017eenjering rijeka, dovod i transport vode te sigurnost brana, a previ\u0111aju se i dotoci vode, kao i funkcioniranje i planiranje postrojenja. S brojnim lokalnim i stranim partnerima na podru\u010dju vodene ekologije, NTNU i SINTEF posjeduju veliku kompetentnost u evaluaciji efekta hidroelektrana na okoli\u0161.<\/p>\n
Udru\u017eivanjem razli\u010ditih istra\u017eiva\u010dkih kompanija u Norve\u0161koj kao \u0161to su NTNU, SINTEF i NINA, nastao je i Centar za okoli\u0161ni dizajn i obnovljivu energiju<\/i>, a financira ga norve\u0161ki Research Council<\/i>. U sljede\u0107ih osam godina, centar bi trebao postati klju\u010dno mjesto za prou\u010davanje utjecaja na okoli\u0161 te budu\u0107eg dizajna hidroelektrana u Norve\u0161koj.<\/p>\n
Izvor: RenewablePowerNews<\/a><\/em> Radom hidroelektrana dobiva se oko 19 posto svjetske energije. Samo u Norve\u0161koj se, primjerice, 99 posto ukupne elektri\u010dne energije dobiva iz vode. Norve\u0161ka je va\u017ean proizvo\u0111a\u010d hidroenergije za svoje, ali i za svjetske potrebe. Koli\u010dina energije proizvedene u Norve\u0161koj najve\u0107a je u Europi \u2013 godi\u0161nje proizvede 120 TWh, a prate ju \u0160vedska i Francuska s […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21018798,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16335],"tags":[17846,17848],"class_list":["post-21018792","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-energija-i-gorivo","tag-norveska","tag-obnovljiva-energija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018792","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21018792"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018792\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21018798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21018792"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21018792"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21018792"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"