![\"By](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/05\/mozak.jpg\")
Iako u prosjeku te\u017ei tek oko 1300-1400 grama, sastoji se od oko 86 milijardi neurona – \u017eiv\u010danih stanica. Rad mozga mo\u017ee se usporediti s telefonskom mre\u017eom diljem svijeta zato \u0161to se oboje sastoje od velikog broja \u017eica i signala koji se svakodnevno aktiviraju. No, funkcioniranje mozga jo\u0161 je slo\u017eenije. Ako do\u0111e do prekida \u017eice ili pote\u0161ko\u0107a s prijenosom signala, kvar se brzo popravi i telefonska mre\u017ea nastavlja normalno raditi, dok u mozgu i najmanja ozljeda ili pote\u0161ko\u0107a rezultiraju prekidom svih veza u tome podru\u010dju – kao da se prekinu sve telefonske \u017eice u jednome gradu i to mo\u017ee potrajati godinu dana ili du\u017ee.<\/p>\n\n\n\n
Neuroni se sastoje od tijela stanice i produ\u017eetaka pomo\u0107u kojih primaju i \u0161alju signale – \u017eiv\u010dane impulse. Signal se \u0161alje na drugu stanicu kroz akson, dugi ogranak, dok neuron prima \u017eiv\u010dane impulse s drugih stanica pomo\u0107u dendrita, kra\u0107ih ogranaka. Akson na svojim krajevima sadr\u017ei zavr\u0161ne kvr\u017eice ispunjene kemijskim tvarima koje prelaze na drugi neuron i tako prenose \u017eiv\u010dani impuls. Signal mo\u017ee biti poslan na drugi neuron ili na bilo koji dio tijela. Dakle, \u017eiv\u010dana stanica naziva se neuron<\/strong> i sastoji se od 3 glavna dijela:<\/p>\n\n\n\n 1. Tijela stanice<\/strong> – glavni dio neurona koji se sastoji od temeljnih dijelova svake stanice: jezgre, ribosoma i sl. Ako do\u0111e do o\u0161te\u0107enja tijela neurona, on vi\u0161e ne mo\u017ee funkcionirati, odnosno uni\u0161ten je.<\/p>\n\n\n\n 2. Akson <\/strong>– najdu\u017ei produ\u017eetak neurona koji prenosi \u017eiv\u010dani impuls na druge stanice pomo\u0107u kemijskih supstanci koje se nalaze na krajevima neurona.<\/p>\n\n\n\n 3. Dendriti<\/strong> – sitni produ\u017eeci neurona koji se spajaju s aksonom druge \u017eiv\u010dane stanice i tako poma\u017eu u prijenosu poruke.<\/p>\n\n\n\n Neuroni se razlikuju s obzirom na funkcije koje izvr\u0161avaju:<\/p>\n\n\n\n a) Senzorni neuroni<\/strong> – prenose signal od razli\u010ditih dijelova tijela do sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava.<\/p>\n\n\n\n b) Motori\u010dki neuroni<\/strong> – prenose signal od sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava do razli\u010ditih dijelova tijela.<\/p>\n\n\n\n c) Receptori<\/strong> – preuzimaju informacije iz okoline te ih prevode u elektrokemijski impuls.<\/p>\n\n\n\n d) Interneuroni<\/strong> – povezuju neurone iz mozga s onima u le\u0111noj mo\u017edini.<\/p>\n\n\n\n Skoro sve informacije iz tijela prolaze kroz le\u0111nu mo\u017edinu koja je spojena s mozgom na samome dnu. Bez le\u0111ne mo\u017edine ne bismo se mogli micati niti osjetiti bilo koji podra\u017eaj. Jedino vizualne i slu\u0161ne informacije idu direktno u mozak pa se zato tijekom paralize ljudi ne mogu micati niti osje\u0107aju dijelove tijela ni\u017ee od vrata, ali normalno vide i \u010duju. Le\u0111na mo\u017edina prima podra\u017eaje iz tijela koji potom putuju u srednji mozak i kona\u010dno sti\u017eu na povr\u0161inu mozga.<\/p>\n\n\n\n Ljudski je mozak podijeljen na dva dijela: desni i lijevi. Desna polovica zadu\u017eena je za vizualne podra\u017eaje tako da prikuplja sve informacije koje sti\u017eu iz vizualnih receptora, dok lijeva polovica mozga analizira te informacije i imenuje ih. Zna\u010di pomo\u0107u desne polovice mozga prepoznajemo da je rije\u010d o npr. olovci, dok pomo\u0107u lijeve polovice mozga imenujemo stvari koje smo prepoznali desnom polovicom.<\/p>\n\n\n\n Dio mozga odgovoran za pokret naziva se motori\u010dko podru\u010dje, a po\u010dinje na vrhu mozga i prostire se do oba uha. Ukoliko do\u0111e do o\u0161te\u0107enja tog podru\u010dja, javljaju se problemi s kontrolom pokreta tijela. Bez obzira na to \u0161to se motori\u010dko podru\u010dje nalazi i u lijevoj i u desnoj polovici, ako do\u0111e do o\u0161te\u0107enja samo na jednoj strani, ni druga ne\u0107e ispravno funkcionirati.<\/p>\n\n\n\n De\u0161njacima je dominantna lijeva polovica mozga, a ljevacima desna. De\u0161njacima se podru\u010dje za razumijevanje i produkciju govora nalazi u lijevom temporalnom (sljepoo\u010dnom) re\u017enju, a ljevacima u desnom. Pri tome je jedan dio temporalnog re\u017enja zadu\u017een za prepoznavanje osnovnih, u\u010destalih zvukova poput tona, dok je drugi dio zadu\u017een za prepoznavanje slo\u017eenijih zvukova poput rije\u010di. Postoje jo\u0161 slo\u017eeniji dijelovi pomo\u0107u kojih mo\u017eemo povezati zvuk s predmetom ili osobom, npr. ako \u010dujemo sirenu prepoznamo je li ona vatrogasnog vozila ili vozila hitne pomo\u0107i bez da vidimo koje je vozilo.<\/p>\n\n\n\n Desni temporalni re\u017eanj zadu\u017een je za prepoznavanje glazbenih tonova i informacija te buke. Ako do\u0111e do o\u0161te\u0107enja tog dijela mozga, ne mo\u017eemo pjevati niti percipirati neku glazbu. Podru\u010dja zadu\u017eena za sluh i vid spajaju se u dijelu koje je odgovorno za \u010ditanje. Tu se vizualno prepoznaju slova te se pretvaraju u zvuk. O\u0161te\u0107enje tog dijela mo\u017ee uzrokovati disleksiju koju karakterizira nemogu\u0107nost pravilnog \u010ditanja ili prepoznavanja napisanih rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n Dodire na lijevoj ruci zapravo osje\u0107amo desnom hemisferom i to senzornim podru\u010djem koje se nalazi blizu motori\u010dkog podru\u010dja. Ta se dva podru\u010dja nalaze jedno do drugoga zato \u0161to su osjeti i pokret povezani. Pote\u0161ko\u0107e u senzornom podru\u010dju onemogu\u0107uju do\u017eivljavanje osjeta i kretanje.<\/p>\n\n\n\n FRONTALNI RE\u017dANJ<\/b> – nalazi se u prednjem dijelu mozga, a izvr\u0161ava vrlo va\u017ene funkcije kao \u0161to je planiranje. Bilo kakvo o\u0161te\u0107enje u ovome podru\u010dju uzrokuje probleme u planiranju svih aktivnosti koje podrazumijevaju vi\u0161e koraka, npr. planiranje zabave, popravljanje vozila itd. Jedna od funkcija frontalnog re\u017enja je i organizacija, odnosno odlu\u010divanje koja se aktivnost treba izvr\u0161iti prva, koja druga i sl. Ozljede frontalnog re\u017enja dovode i do smanjenja sposobnosti organiziranja. Dio frontalnog re\u017enja koji se nalazi blizu srednjeg mozga, zadu\u017een je za kontrolu emocija koje se javljaju uz npr. agresiju, glad i sl. Frontalni nam re\u017eanj zapravo govori da uzmemo hranu kad smo gladni, odnosno tuma\u010di emocije i sukladno njima pokre\u0107e dijelove tijela.<\/p>\n\n\n\n LE\u0110NA MO\u017dDINA – <\/strong>omogu\u0107uje prolaz \u017eiv\u010danim impulsima iz razli\u010ditih dijelova tijela do mozga i obrnuto. Odgovorna je za reflekse, \u0161to zna\u010di da u refleksnim radnjama ne sudjeluje mozak. Le\u0111na mo\u017edina je samostalna u odnosu na mozak pa se smatra odvojenim entitetom, a ne dijelom mozga niti njegovim produ\u017eetkom.<\/p>\n\n\n\n VELIKI MOZAK<\/strong> – je najve\u0107i dio mozga i sastoji se od mno\u0161tva dubokih brazdi i nabora koji pove\u0107avaju kapacitet i brzinu procesiranja informacija. Podijeljen je na dva dijela tako da se informacije iz lijevog dijela tijela \u0161alju u desnu hemisferu, a podaci iz desnog dijela tijela u lijevu hemisferu.<\/p>\n\n\n\n PRODU\u017dENA MO\u017dDINA<\/strong> – kontrolira disanje i krvni tlak te prenosi signale iz osjetila direktno u mozak.<\/p>\n\n\n\n SREDNJI MOZAK<\/strong> – ima ulogu povezivanja podru\u010dja mozga koji sudjeluju u motori\u010dkim funkcijama, pokretima oka i slu\u0161nim funkcijama.<\/p>\n\n\n\n TALAMUS<\/strong> – \u0161alje senzorne signale koji dolaze izvana u odgovaraju\u0107e dijelove korteksa. Zapravo propu\u0161ta sve poruke u mozak i izvan njega. Kontrolira temperaturu tijela, hranjenje, seksualno pona\u0161anje i san.<\/p>\n\n\n\n HIPOTALAMUS<\/strong> – kontrolira rad hipofize koja ima ulogu izlu\u010divanja hormona. Tako kontrolira reprodukciju, rast, hranjenje, pijenje i izlu\u010divanje mlijeka kod majki. Hipotalamus ima ulogu i u nekim aspektima pona\u0161anja, npr. zaslu\u017ean je za to \u0161to smo zbog smjena dana i no\u0107i svjesni koje je vrijeme.<\/p>\n\n\n\n SLOJEVI<\/strong> – mozak ima tri sloja, odnosno tri membrane ispod lubanje poznate kao mo\u017edane ovojnice. Vanjska se naziva dura<\/em>, tvrda ovojnica koja \u0161titi mozak. Srednja je arachnoidea<\/em>, a ispunjena je teku\u0107inom koja \u0161titi mozak poput jastuka. Unutra\u0161nja mo\u017edana ovojnica zove se pia<\/em>, nje\u017ena i meka ovojnica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Premda ga ima svaki \u017eivi organizam na Zemlji, ljudski se mozak razlikuje od svih ostalih. Zadu\u017een je za kontrolu i izvedbu svih funkcija u na\u0161em tijelu poput disanja, krvnog tlaka, otkucaja srca, metabolizma, itd. Prvo pomo\u0107u pet osjetila prikuplja informacije iz okoline, potom ih interpretira i kona\u010dno odgovara na protuma\u010dene podra\u017eaje. Mozak je tako\u0111er odgovoran […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066823,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[16493],"class_list":["post-21018990","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018990","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21018990"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018990\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066824,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21018990\/revisions\/21066824"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21018990"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21018990"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21018990"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Primanje i prijenos informacija <\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Pokret<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Kako \u010dujemo?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Osjetilo dodira<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Dijelovi mozga i njihova uloga:<\/strong><\/h2>\n\n\n\n