{"id":21019203,"date":"2013-05-21T18:02:34","date_gmt":"2013-05-21T16:02:34","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21019203"},"modified":"2013-05-21T20:53:19","modified_gmt":"2013-05-21T18:53:19","slug":"dvogodisnje-dijete-dobilo-novi-dusnik-sacinjen-od-vlastitih-maticnih-stanica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dvogodisnje-dijete-dobilo-novi-dusnik-sacinjen-od-vlastitih-maticnih-stanica\/","title":{"rendered":"Dvogodi\u0161nje dijete dobilo novi du\u0161nik sa\u010dinjen od vlastitih mati\u010dnih stanica"},"content":{"rendered":"

Hannah Warren je ro\u0111ena bez du\u0161nika, no sada je dobila jedan izra\u0111en od kombinacije plasti\u010dnih vlakana i njenih mati\u010dnih stanica. Dvogodi\u0161nja Kana\u0111anka Korejskog porijekla je provela svaki dan svog \u017eivota na intenzivnoj njezi gdje ju je zamjenska cijev za du\u0161nik odr\u017eavala na \u017eivotu spajaju\u0107i usnu \u0161upljinu i plu\u0107a. Samo mjesec dana nakon operacije, Hannah ve\u0107 di\u0161e samostalno i reagira na prisustvo doktora i medicinskih sestri.<\/p>\n

\"hannah-warren\"<\/p>\n

Operaciju je izvr\u0161io Dr. Paulo Macchiarini, predsjednik centra za translacijsku regenerativnu medicinu (ACTREM) na Karolinska institutu u \u0160tokholmu. To je bila tek \u0161esta takva operacija napravljena do danas i Hannah je najmla\u0111i pacijent ikad podlo\u017een tom operacijskom zahvatu, te prvi na podru\u010dju Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Operacijski je zahvat bio odobren od strane FDA agencije kao eksperimentalna operacija na pacijentu sa vrlo malom \u0161ansom za pre\u017eivljavanje. Ra\u0111anje bez du\u0161nika zavr\u0161ava smr\u0107u u 99% slu\u010dajeva.<\/p>\n

Dr. Macchiarini je izvr\u0161io devet sati dugu operaciju 9. Travnja u Dje\u010djoj bolnici Illinois nakon pa\u017eljive konstrukcije du\u0161nika koriste\u0107i Hannine mati\u010dne stanice iz ko\u0161tane sr\u017ei koje je raspr\u0161io po matrici plasti\u010dnih vlakana cijevnog oblika.\u00a0\u0160to se to\u010dno doga\u0111a sa du\u0161nikom nakon transplantacije nije u potpunosti jasno, no istra\u017eiva\u010di vjeruju da stavljanje mati\u010dnih stanica, koje su\u00a0se sposobne transformirati \u00a0u bilo koju drugu vrstu stanica tijela, umjetnom du\u0161niku omogu\u0107uje primanje signala iz svoje okoline i osigurava integraciju u postoje\u0107e tkivo.<\/p>\n

Macchiarini je za New York Times<\/em> rekao da regenerativne sposobnosti tijela uvelike asistiraju integraciji u postoje\u0107e tkivo organima dobivenih bioin\u017einjeringom. Djeca su mo\u017eda najidealniji pacijenti za zahvate ovog tipa budu\u0107i su jo\u0161 u sna\u017enoj fazi rasta i razvoja. \u201eHannina transplantacija mi je kompletno promijenila razmi\u0161ljanje o regenerativnoj medicini,\u201c rekao je za NY Times<\/em> te dodao da \u017eeli izvesti klini\u010dka ispitivanja u SAD-u.<\/p>\n

Manipulacija mati\u010dnim stanicama u svrhu stvaranja zdravog tkiva i organa je jedina \u0161ansa za pre\u017eivljavanje djeci ro\u0111enoj bez ili sa defektnim du\u0161nikom te svim ljudima o\u0161te\u0107enih ili oboljelih organa.<\/p>\n

Svih pet prija\u0161njih operacija koje je Macchiarini radio bile su transplantacije du\u0161nika, \u010detiri od kojih su pacijenti izvrsno reagirali na novo dobiveni organ dok je jedan pacijent, Christopher Lyles, nakon primanja du\u0161nika preminuo u \u0160tokholmu. \u201eMachiarini od 2008. godine usavr\u0161ava proces kori\u0161tenja mati\u010dnih stanica kako bi popunio matricu organa poput du\u0161nika. U svojoj prvoj operaciji koristio je donorski du\u0161nik pri izlje\u010denju pacijenta u \u0160panjolskoj. Prvo je izbacio sve stanice iz organa te ga onda napunio sa mati\u010dnim stanicama pacijenta, no koriste\u0107i u potpunosti sinteti\u010dku matricu osigurava da pacijent ne\u0107e odbiti organ i onemogu\u0107uje post operativne komplikacije.<\/p>\n

\u201eDr. Machiarini nije jedini, naime istra\u017eiva\u010di su koristili sli\u010dne tehnike manipulacije mati\u010dnim stanicama kako bi stvorili druge organe. Dr. Anthony Atala je na Wake Forest sveu\u010dili\u0161tu \u00a0stvorio mjehur i uretru koriste\u0107i tzv. skele i pacijentove mati\u010dne stanice\u201c<\/p>\n

Zbog male koli\u010dine pacijenata koje je lije\u010dio, kriti\u010dari Dr. Machiarini-a ka\u017eu da je te\u0161ko ustvrditi koliko je validna njegova tehnika bioin\u017einjeringa pri tretiranju pacijenata poput Hanne. Da bi stao na kraj kritikama Machiarini planira napraviti klini\u010dka ispitivanja kako bi propisno odmjerio rizike i prednosti operacije te dokumentirao kako tijelo reagira na transplantirani ure\u0111aj.<\/p>\n

Izvor: Time<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hannah Warren je ro\u0111ena bez du\u0161nika, no sada je dobila jedan izra\u0111en od kombinacije plasti\u010dnih vlakana i njenih mati\u010dnih stanica. Dvogodi\u0161nja Kana\u0111anka Korejskog porijekla je provela svaki dan svog \u017eivota na intenzivnoj njezi gdje ju je zamjenska cijev za du\u0161nik odr\u017eavala na \u017eivotu spajaju\u0107i usnu \u0161upljinu i plu\u0107a. Samo mjesec dana nakon operacije, Hannah ve\u0107 […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21019224,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16361],"tags":[16868],"class_list":["post-21019203","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biotehnologija","tag-maticne-stanice"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019203","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21019203"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019203\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21019224"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21019203"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21019203"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21019203"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}