{"id":21019231,"date":"2023-01-29T19:27:00","date_gmt":"2023-01-29T18:27:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21019231"},"modified":"2023-01-30T14:20:33","modified_gmt":"2023-01-30T13:20:33","slug":"za-ratne-veterane-s-ptsp-om-strah-nikad-ne-prestaje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/za-ratne-veterane-s-ptsp-om-strah-nikad-ne-prestaje\/","title":{"rendered":"Za ratne veterane s PTSP-om, strah nikad ne prestaje"},"content":{"rendered":"\n

Kroni\u010dna trauma mo\u017ee rezultirati dugotrajnom \u0161tetom dijelova mozga zadu\u017eenima za strah i anksioznost.<\/p>\n\n\n\n

Prija\u0161nje su studije pokazale da kod ljudi s PTSP-om ovi dijelovi mozga mogu pretjerano ili preslabo reagirati na neke stresne aktivnosti – kao \u0161to su prisje\u0107anja na traumatski doga\u0111aj ili reagiranje na fotografiju prijete\u0107eg lica. Me\u0111utim, istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta u New Yorku otkrili su \u0161to se doga\u0111a u mozgu ratnih veterana s PTSP-om, kad ne postoje nikakvi vanjski podra\u017eaji.<\/p>\n\n\n\n

Naime, njihovo istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Neuroscience Letters<\/em> pokazalo je kako efekti traume postoje u odre\u0111enim dijelovima mozga ratnih veterana \u010dak i kada nisu uklju\u010deni u kognitivne i emotivne zadatke te kad nisu suo\u010deni s vanjskim prijetnjama. Ova studija baca novo svjetlo na to koji dijelovi mozga reagiraju na traumatske simptome i mo\u017ee pomo\u0107i u boljem dijagnosticiranju te lije\u010denju PTSP-a.<\/p>\n\n\n\n

PTSP je kroni\u010dni poreme\u0107aj koji se javlja nakon traume, a osobe koje pate od njega su emocionalno nestabilne i imaju uznemiruju\u0107a sje\u0107anja, bljeskove iz pro\u0161losti i no\u0107ne more. Procjenjuje se da od 1.7 milijuna ljudi koji su sudjelovali u ratovima u Iraku i Afganistanu, njih 20 posto ima PTSP, a istra\u017eivanja pokazuju da su kod njih i ve\u0107i izgledi za samoubojstvo. Godine 2012. vi\u0161e je vojnika po\u010dinilo samoubojstvo, nego \u0161to ih je u poginulo u ratu u Afganistanu iste godine.<\/p>\n\n\n\n

\u201cVrlo je va\u017eno objektivnim testovima dijagnosticirati PTSP jer izjave samih osoba nisu pouzdane\u201d, rekao je priznati stru\u010dnjak za traume ratnih veterana, Charles Marmar.<\/p>\n\n\n\n

Studija, na \u010delu s Xiaodan Yanom sa Sveu\u010dili\u0161ta u New Yorku, prou\u010davala je spontanu aktivnost “odmaraju\u0107eg” mozga kod 104 ratna veterana koji su sudjelovali u ratu u Iraku i Afganistanu. Koristili su magnetsku rezonancu koja mjeri razinu kisika u mozgu. Otkriveno je kako je spontana aktivnost mozga<\/a> u amigdali \u2013 dijelu mozga koji procesuira emocije poput straha i anksioznosti, bila mnogo vi\u0161a kod 52 biv\u0161a vojnika s PTSP-om nego kod vojnika bez PTSP-a. Ispitanici s PTSP-om imaju i povi\u0161enu aktivnost u prednjem inzularnom korteksu – dijelu mozga koji regulira osjetljivost na bol i negativne emocije.<\/p>\n\n\n\n

Grupa ispitanika s PTSP-om je imala i manju aktivnost u dijelu mozga, (precuneus<\/em>) smje\u0161tenom izme\u0111u dvije polutke, koji spaja informacije iz pro\u0161losti i budu\u0107nosti- pogotovo kada misli “lutaju”. Ta manja aktivnost u tom dijelu mozga rezultira ponovnim pro\u017eivljavanjem doga\u0111aja \u2013 pacijenti s PTSP-om to prepoznaju kao ponovno pro\u017eivljavanje traume kroz no\u0107ne more, u\u017easavaju\u0107e misli i bljeskove u pro\u0161lost.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: NYU Langone Medical Center<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kroni\u010dna trauma mo\u017ee rezultirati dugotrajnom \u0161tetom dijelova mozga zadu\u017eenima za strah i anksioznost. Prija\u0161nje su studije pokazale da kod ljudi s PTSP-om ovi dijelovi mozga mogu pretjerano ili preslabo reagirati na neke stresne aktivnosti – kao \u0161to su prisje\u0107anja na traumatski doga\u0111aj ili reagiranje na fotografiju prijete\u0107eg lica. Me\u0111utim, istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta u New Yorku […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21066776,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16367],"tags":[17729,17162,23345],"class_list":["post-21019231","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihijatrija","tag-ptsp","tag-rat","tag-veterani"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019231","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21019231"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019231\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066781,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019231\/revisions\/21066781"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21066776"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21019231"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21019231"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21019231"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}