Kraj je svake veze izrazito emotivan. Prekid je neizbje\u017ean dio \u017eivota pa ve\u0107ina nas pro\u0111e kroz turbulentan proces prekida u nekom razdoblju \u017eivota. Bez obzira koliko neugodan ili bolan bio taj proces, taj kovitlac osje\u0107aja potpuno je normalan, ka\u017ee znanost.<\/p>\n\n\n\n
U psihologiji, teorija nam privr\u017eenosti daje smjernice za razumijevanje emocionalnog poreme\u0107aja koji izaziva prekid. Prema teoriji privr\u017eenosti, nakon zavr\u0161etka veze, ljudi obi\u010dno prolaze kroz stanja prosvjeda. Taj prosvjed uklju\u010duje i osje\u0107aje ljutnje, otpora prema prekidu, \u010de\u017enje prema drugoj osobi i o\u010daja, ali najvi\u0161e osje\u0107aj tuge. Nakon prolaska kroz stanje ljubavi, bijesa i tuge, zapo\u010dinje psiholo\u0161ki oporavak i ozdravljenje. Raskid se, tako\u0111er, mo\u017ee opisati kao proces \u017ealovanja koji se odvija u pet faza: poricanje, bijes, cjenkanje, depresija i u kona\u010dnici- prihva\u0107anje.<\/p>\n\n\n\n
Pote\u0161ko\u0107e pri prekidu uzrokuju biolo\u0161ki \u010dimbenici. Tijekom pro\u0161log desetlje\u0107a, uz pomo\u0107 magnetske rezonance, locirana su podru\u010dja u mozgu koja su uklju\u010dena i aktivirana u procesu raskida. Istra\u017eivanje koje se 2004. godine pojavljuje u \u010dasopisu \u201eAmerican Journal of Psychiatry\u201c<\/i> ispitalo je mozgove \u017eena koje su aktivno tugovale nakon prekida veze. MR slike (slike nastale magnetskom rezonancom) pokazuju promjene mo\u017edane aktivnosti u podru\u010djima koja su odgovorna za tugu. Drugo istra\u017eivanje iz 2011. godine, objavljeno u \u010dasopisu \u201eProceedings of the National Academy of Sciences\u201c<\/i> otkrilo je da kad ljudi prolaze kroz ne\u017eeljeni prekid, u mozgu se aktiviraju podru\u010dja koja se povezuju s fizi\u010dkom boli. Istra\u017eivanje iz 2010. godine, objavljeno u \u010dasopisu \u201eJournal of Neurophysiology<\/i>\u201c otkrilo da gledanje u sliku biv\u0161eg partnera u mozgu aktivira podru\u010dja koja su povezana s nagradom i motivacijom. Taj se isti dio mozga povezuje i s ovisno\u0161\u0107u te mo\u017ee objasniti za\u0161to neki ljudi pro\u017eivljavaju potrebu za biv\u0161im partnerom toliko jaku koliko je i potreba ovisnika o drogi za drogom.<\/p>\n\n\n\n
Dana\u0161nja tehnologija ima ulogu u produljivanju vremena koje je \u010dovjeku potrebno nakon prekida. Dru\u0161tvene mre\u017ee, poput Facebooka, ljudima daju jedinstvenu mogu\u0107nost za anonimno pra\u0107enje \u017eivota svojih biv\u0161ih partnera. Istra\u017eivanja pokazuju da otprilike skoro polovina Facebook korisnika ‘imaju na oku’ biv\u0161eg partnera, uz pomo\u0107 Facebooka. Otprilike, dvije tre\u0107ine korisnika je uspostavilo kontakt s biv\u0161im partnerom putem Facebooka, a vi\u0161e od polovice korisnika pretra\u017euje fotografije biv\u0161eg partnera kako bi prona\u0161li fotografije s njegovom novom ljubavi. Istra\u017eivanje u \u010dasopisu \u201eCyperpsychology, Behavior and Social Networking\u201c <\/i>otkriva da izlo\u017eenost biv\u0161em partneru mo\u017ee produljiti vrijeme oporavka nakon prekida. Dostupnost biv\u0161eg partnera na Facebooku izaziva ve\u0107i stres i nesre\u0107u nakon prekida, negativne osje\u0107aje, pove\u0107anu seksualnu \u017eelju, \u010de\u017enju za biv\u0161im partnerom te smanjeni osobni rast. Facebook izlo\u017eenost dovodi do toga da je te\u0161ko ne uhoditi biv\u0161eg partnera i njegov profil na Facebooku pa je pametnija opcija kliknuti \u201eunfriend\u201c<\/i> i udaljiti se, kako bi emocionalni oporavak nakon prekida mogao uspje\u0161no zavr\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n
Prekidi su te\u0161ki, no va\u017eno je shvatiti da su ti te\u0161ki osje\u0107aji normalni i pro\u017eimaju cijelo na\u0161e dru\u0161tvo. S vremenom, svatko pro\u0111e emocionalni oporavak i dolazi do prihva\u0107anja. No, da bi se to dogodilo, treba nam neko vrijeme i distanca od biv\u0161eg partnera.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kraj je svake veze izrazito emotivan. Prekid je neizbje\u017ean dio \u017eivota pa ve\u0107ina nas pro\u0111e kroz turbulentan proces prekida u nekom razdoblju \u017eivota. Bez obzira koliko neugodan ili bolan bio taj proces, taj kovitlac osje\u0107aja potpuno je normalan, ka\u017ee znanost. U psihologiji, teorija nam privr\u017eenosti daje smjernice za razumijevanje emocionalnog poreme\u0107aja koji izaziva prekid. Prema […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21019401,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16648],"class_list":["post-21019338","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-ljubav"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21019338"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019338\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21068007,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019338\/revisions\/21068007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21019401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21019338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21019338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21019338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}