{"id":21019348,"date":"2013-05-31T14:32:39","date_gmt":"2013-05-31T12:32:39","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21019348"},"modified":"2020-10-15T16:17:24","modified_gmt":"2020-10-15T14:17:24","slug":"studija-na-lemurima-daje-naznake-za-ljudsku-hibernaciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/studija-na-lemurima-daje-naznake-za-ljudsku-hibernaciju\/","title":{"rendered":"Studija na lemurima daje naznake za ljudsku hibernaciju"},"content":{"rendered":"

Sada je 20 sati i Peter Klopfer se nalazi u istra\u017eiva\u010dkom centru Duke Lemur Center<\/em>. Upravo je pustio operu na laptopu uz koju \u0107e provesti no\u0107, no pravi razlog zbog kojeg je ovdje je promatranje \u017eenke debelorepog patuljastog lemura nazvane Towhee.<\/p>\n

Towhee je poseban lemur. Ne samo da pripada najugro\u017eenijoj skupini sisavaca na svijetu, nego spada i u jedinu obitelj primata za koju je poznato da hibernira. Tek \u0161to je u\u0161ao u stanje hibernacije, lemur veli\u010dine vjeverice odmara potpuno nepomi\u010dno u plasti\u010dnoj cijevi ispunjenoj kamerama i elektrodama. Mo\u017edani valovi u ovom su slu\u010daju potpuno ravne crte, a njezin sr\u010dani ritam toliko je spor i nepredvidiv da je to zastra\u0161uju\u0107e gledati. Bez disanja mo\u017ee izdr\u017eati 10 minuta, a njezino je tijelo potpuno hladno.<\/p>\n

\u201cOvo su jedini primati koji hiberniraju, pitanje je kako to uspijevaju\u201d,\u00a0izjavio je Faherty.<\/p>\n

Kada bi \u010dovjek pokazao ovakve vitalne znakove, ne bi bio \u017eiv. No, valja naglasiti i druge stvari. Hibernacija se javlja uslijed ekstremnog oblika yo-yo prehrane. U divljini se lemuri prejedaju do te mjere da udvostru\u010de svoju te\u017einu (mast se skladi\u0161ti u njihovom repu), a nakon toga slijedi period hibernacije koji traje sedam ili vi\u0161e mjeseci.<\/p>\n

Kopfer, Faherty i njihov tim s Duke Lemur Center smatraju da odgovor le\u017ei u primjeni genomskih alata na uzorcima repova. Na taj bi na\u010din mogli saznati i omogu\u0107iti ljudima da se dovedu u stanje hibernacije aktiviranjem i deaktiviranjem odgovaraju\u0107e kombinacije gena.<\/p>\n

Znanstvenici su vjerovali da ljudima nedostaje \u2018molekularna oprema\u2019 potrebna za postizanje hibernacije. Takvo je mi\u0161ljenje prevladavalo dok se smatralo da hiberniraju jedino gmazovi, vodozemci i nekoliko sisavaca poput vjeverica i medvjeda. No, otkri\u0107em da i lemuri hiberniraju promijenilo se i to mi\u0161ljenje.<\/p>\n

\u201cHibernacija je sama po sebi bizarna\u201d, izjavila je Anne Yoder,\u00a0ravnateljica Duke Lemur Center . \u201cTo je stanje blizu smrti, no \u017eivotinje se oporavljaju i imaju koristi od toga. \u010cinjenica da je to mogu\u0107e i kod primata hibernaciju \u010dini jo\u0161 zanimljivijom.\u201d<\/p>\n

Ovaj tim znanstvenika smatra da ljudi imaju sve potrebno za hibernaciju jo\u0161 samo to treba otkriti i aktivirati. Izgleda da je sposobnost hibernacije nasumi\u010dno ra\u0161irena po kraljevstvu \u017eivotinja, \u0161to ukazuje na to da je ta sposobnost evoluirala nekoliko puta i mogu\u0107e na nekoliko na\u010dina. To zna\u010di da vjeverice koje hiberniraju i koje su znanstvenicima dosad slu\u017eile kao model za prou\u010davanje hibernacije mo\u017eda nisu toliko informativne kada je rije\u010d o hibernaciji kod lemura i ostalih primata.<\/p>\n

Profesor psihijatrije Andrew Krystal na ovu temu gleda iz drugog kuta. U njegovu ordinaciju dolaze pacijenti koji spavaju premalo ili previ\u0161e i koji se preko no\u0107i mogu podvrgnuti razli\u010ditim testovima spavanja. Krystal ve\u0107 dugo vremena poku\u0161ava odgovoriti na temeljno pitanje \u2013 za\u0161to uop\u0107e spavati?<\/p>\n

\u201cNije nam potpuno jasna funkcija spavanja\u201d, rekao je Krystal. \u201cProvedemo tre\u0107inu \u017eivota spavaju\u0107i \u00a0i za to mora postojati dobar razlog.\u201d<\/p>\n

Sasvim je jasno da nam je san potreban. Ako ljudi ne spavaju \u010dak i relativno kratko vrijeme, postaju dezorijentirani. U eksperimentima u kojima mi\u0161evi nisu spavali, \u017eivotinje su uginule u roku od mjesec dana. To\u010dan uzrok smrti nije poznat, no jasno je da se metaboli\u010dki ritam mi\u0161eva poremeti nakon \u0161to se temperatura njihova tijela snizi.<\/p>\n

Ova i ostale provedene studije pokazuju da su metabolizam i san povezani. Lemuri koji hiberniraju i njihova sposobnost da sezonski drasti\u010dno mijenjaju svoj metabolizam potaknuli su Krystala i njegovog prijatelja Klopfera, s kojim \u010desto vozi bicikl, da se zapitaju moraju li lemuri koji hiberniraju uop\u0107e spavati?<\/p>\n

Studije su pokazale da je odgovor na to pitanje pozitivan, iako bi pre\u017eivjeli i s puno manje sna. Debelorepi patuljasti lemuri mogu biti bez sna danima, no periodi\u010dno se bude i spavaju, \u0161to se mo\u017ee objasniti posebnim obrascem elektri\u010dne aktivnosti mozga.<\/p>\n

Obrasci mo\u017edane aktivnosti nagovje\u0161\u0107uju da lemuri i vjeverice u hibernaciji \u010dine ne\u0161to druga\u010dije. Lemuri su za vrijeme hibernacije u REM fazi, sli\u010dno sanjanju kao ljudi, dok vjeverice pokazuju sporovalno spavanje.<\/p>\n

Tim znanstvenika je otkrio i kako lemuri mijenjaju svoju fiziologiju kako bi u\u0161li u fazu hibernacije. Naime, smanjuju razinu hormona \u0161titnja\u010de koji upravlja metabolizmom. Koliko je dosad poznato, kod vjeverica to nije slu\u010daj.<\/p>\n

\u201cAko se hormonalni i mo\u017edani obrasci u hibernaciji razlikuju od vrste do vrste i ako \u017eelimo razumjeti hibernaciju kod ljudi, moramo prou\u010diti najbli\u017eeg \u010dovjekovog ro\u0111aka\u201d, izjavio je Krystal.<\/p>\n

Puno je lak\u0161e prou\u010davati vjeverice. Status debelorepih patuljastih lemura kao ugro\u017eenih \u017eivotinja \u010dini ih neprikladnim i nedostupnim za istra\u017eivanje u laboratoriju gdje se ne mogu suo\u010diti s drasti\u010dnim promjenama u temperaturi i nedostatkom hrane koji karakteriziraju hibernaciju na Madagaskaru. Lemuri iz Duke Lemur Center jesu u hibernaciji, ali ona traje danima, a ne mjesecima. Zbog toga znanstvenici moraju \u017ertvovati svoj san kako bi mogli pratiti lemure prema rasporedu spavanja kojeg su \u017eivotinje same odredile.<\/p>\n

Tim znanstvenika s Duke Lemur Center jednom godi\u0161nje putuje na Madagaskar gdje prou\u010davaju drugu vrstu patuljastih lemura koji se ukopavaju u zemlju koriste\u0107i nokte na malim rukama. Istra\u017eiva\u010di love lemure i za vrijeme aktivnog razdoblja na njih stavljaju ogrlice osjetljive na temperaturu koje \u00a0slu\u017ee kao radio oda\u0161ilja\u010di uz pomo\u0107 kojih znanstvenici mogu otkriti njihovu lokaciju kada do\u0111e vrijeme za hibernaciju.<\/p>\n

\u010clanovi tima dane provode dane hodaju\u0107i od kampa do mjesta hibernacije lemura i natrag po neutabanom putu. Klopfer ka\u017ee da odbijaju ozna\u010davati staze jer bi lemure prona\u0161le osobe koje im \u017eele na\u0161tetiti, a ne prou\u010davati ih. Faherty prikuplja uzorke masnog tkiva s repa, kao \u0161to to radi i u laboratoriju. Uz pomo\u0107 Genome Sequencing & Analysis Core Resourcea, uzorci \u0107e se koristiti kako bi se proizveli prvi profili genske ekspresije za svaku \u017eivotinju sposobnu za hibernaciju u divljini.<\/p>\n

Induciranje hibernacije je ve\u0107 desetlje\u0107ima pitanje znanstvene fantastike. U takvoj fantastici, hibernacija otvara put putovanju u svemiru, a to prema mi\u0161ljenju znanstvenika nije uop\u0107e tako nevjerojatno.<\/p>\n

\u201cAko uspijemo primijeniti mehanizme za regulaciju gena koje svi imamo, mo\u017eemo otvoriti vrata za ljudsku hibernaciju i putovanje svemirom\u201d, izjavila je Yoder. \u201cMo\u017eda zvu\u010di kao znanstvena fantastika, ali nije.\u201d<\/p>\n

\u201cKada bi ljudi mogli hibernirati samo nakratko, to bi imalo veliki medicinski zna\u010daj\u201d, izjavio je Klopfer, referiraju\u0107i se na komplikacije koje nastaju uslijed kemijski izazvane kome. Ulazak u takvo usporeno fizi\u010dko stanje mogao bi sprije\u010diti stani\u010dne procese koji uzrokuju trajnu \u0161tetu na mozgu nakon ozljede. Kirurzi bi se mogli slu\u017eiti druga\u010dijim metodama budu\u0107i da su sr\u010dani ritam i cirkulacija vrlo spori.<\/p>\n

\u0160to bi se dogodilo kad bi hibernacija doista postala mogu\u0107a na du\u017ei period ili \u010dak zauvijek? Posljedice bi bile zastra\u0161uju\u0107e, kao i njihove eti\u010dke implikacije. Tim se problemom pozabavio Robert Brandon, profesor filozofije i biologije.<\/p>\n

\u201cPisanje eti\u010dkih na\u010dela je bilo zanimljivo i zabavno\u201d, izjavio je Krystal. \u201cZapitao sam se koja bi bila lo\u0161a strana hibernacije kod ljudi, ako bi je uop\u0107e bilo.\u201d<\/p>\n

Ne bi li svatko kome je dijagnosticirana neka bolest htio hibernirati sve dok se ne prona\u0111e lijek za njegovu bolest? Ako je tako, ne bismo li imali puno ljudi u stanju blizu smrti? I \u0161to je s razlikama u bogatstvu, resursima i pristupom toj tehnologiji koja bi mogla spasiti \u017eivote?<\/p>\n

\u201cOvo je vrlo sli\u010dno manipulaciji \u017eivota i smrti\u201d, izjavio je Krystal. \u201cNekoga stavite u stanje iz kojeg se ne\u0107e probuditi nekoliko godina. To nalikuje na putovanje vremenom, sa svim vrstama \u010dudnih i zastra\u0161uju\u0107ih scenarija.\u201d<\/p>\n

Izvor: GenomeLife<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sada je 20 sati i Peter Klopfer se nalazi u istra\u017eiva\u010dkom centru Duke Lemur Center. Upravo je pustio operu na laptopu uz koju \u0107e provesti no\u0107, no pravi razlog zbog kojeg je ovdje je promatranje \u017eenke debelorepog patuljastog lemura nazvane Towhee. Towhee je poseban lemur. Ne samo da pripada najugro\u017eenijoj skupini sisavaca na svijetu, nego […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21019391,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[17870,17868],"class_list":["post-21019348","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-hibernacija","tag-lemur"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019348","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21019348"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019348\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21019391"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21019348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21019348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21019348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}