Nakon \u010detiri stolje\u0107a provedenih u prirodnom zamrziva\u010du otkrivene su drevne biljke. Znanstvenici su ih otkrili nakon povla\u010denja kanadskih ledenjaka te su ih uspjeli presaditi i ponovno uzgojiti.<\/p>\n\n\n\n
Dr. Catherine La Farge i njeni kolege sa Sveu\u010dili\u0161ta Alberta otkrili su netaknutu zajednicu bryophyte<\/i> (prev. mahovine) nakon povla\u010denja ledenjaka Tear Drop <\/i>na otoku Ellsemere u kanadskom arkti\u010dkom arhipelagu. Njihovo je istra\u017eivanje objavljeno u online \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.<\/i><\/p>\n\n\n\n
Ledenjaci se na otoku Ellsemere povla\u010de za oko tri do \u010detiri metra godi\u0161nje te iznenadno otkrivaju vegetaciju koja je bila pokopana pod njima jo\u0161 od Malog ledenog doba koje je trajalo otprilike od 1550. do 1850. godine.<\/p>\n\n\n\n
Uspje\u0161ni ponovni rast tih odnedavno izlo\u017eenih biljaka daje nam uvid u polarne ekosisteme i kako se oporavljaju i rasprostranjuju nakon brzog povla\u010denja ledenjaka. La Farge ka\u017ee da iako su mnoge biljke pocrnjele od boravka ispod leda, strukturalno su bile netaknute a neke su \u010dak imale i upe\u010datljivu zelenkastu nijansu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNeke od populacija koje su se pojavile nakon povla\u010denja ledenjaka zapravo su bile zelenkaste\u201c, ka\u017ee La Farge i nastavlja, \u201eKad smo dobili materijal u laboratoriju, zamijetili smo da se jedna bo\u010dna grana stare stabljike iz Mladog ledenog doba zazelenila i po\u010dela rasti. Zbog toga smo se odlu\u010dili na poku\u0161aj uzgajanja tih drevnih biljaka.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Nakon datiranja radioaktivnim ugljikom kako bi se ustanovila dob \u201eekshumiranih\u201c biljaka, to\u010dnije sedam razli\u010ditih vrsta biljaka, iskopane su i posa\u0111ene u Petrijeve zdjelice u kojima se nalazila mje\u0161avina zemlje i hranjivih sastojaka za sadnice, gdje su nastavile svoj rast nakon 400 godina.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMahovine su prilago\u0111ene za pre\u017eivljavanje u ekstremnim uvjetima na na\u010dine koje su vaskularnim biljkama nedosti\u017ene\u201c, ka\u017ee La Farge, dodaju\u0107i da su mahovine posebno dobro prilago\u0111ene ekstremnim uvjetima okoli\u0161a zbog tolerancije i na zamrzavanje i na su\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTa tolerancija ima veze s njihovom stani\u010dnom fiziologijom, koja joj pru\u017ea posebne stani\u010dne mehanizme oporavka nakon su\u0161enja\u201c, ka\u017ee La Farge. \u201eMahovina ima sposobnost o\u017eivljavanja nakon su\u0161nih ili ekstremno hladnih razdoblja, jer ima va\u017enije stanice \u2013 \u0161to zna\u010di da se svaka vitalna stanica mo\u017ee vratiti u po\u010detno stanje klijanja. To zna\u010di da vitalna stanica ima kapacitet da regenerira potpuno novu biljku.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Rezultati ukazuju na to da je mahovina, budu\u0107i da je jedna od najranijih kopnenih biljaka, mo\u017eda mnogo otpornija nego \u0161to se ranije mislilo, te da vjerojatno pridonosi osnivanju, kolonizaciji i odr\u017eavanju polarnih ekosustava.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOve podcijenjene, jednostavne biljke su nu\u017ene za odr\u017eavanje polarnih ekosistema i formiraju bogate biolo\u0161ke rezervoare ispod ledenjaka\u201c, odu\u0161evljena je La Farge i dodaje: \u201eSva su prethodna izvje\u0161\u0107a pri ekshumiranju subglacijalne vegetacije na rubovima ledenjaka, prona\u0111ene drevne biljke proglasila mrtvima.\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201eNa mahovinu se uvijek gledalo kao na jednostavnu organsku podlogu, a dosad se nije ni sumnjalo da sadr\u017ei vitalna tkiva koja se mogu obnavljati i ponovo narasti\u201c, ka\u017ee La Farge i nastavlja, \u201e\u0160to je zapravo propust znanstvenika s obzirom na to da se zna da je mahovina programirana da \u017eivi u ekstremnim uvjetima. Opstanak pod subglacijalnim uvjetima ili pod samim ledenjakom mogu izgledati ugodno s obzirom na uobi\u010dajene polarne vremenske prilike poput jakih vjetrova koji \u0161ibaju krajolikom i uni\u0161tavaju vegetaciju, dok ih zimsko duboko zamrzavanje uspavljuje na osam mjeseci, a sama ih surova izlo\u017eenost tim vremenskim uvjetima mo\u017ee isu\u0161iti.\u201c<\/p>\n\n\n\n
No, jo\u0161 se treba istra\u017eiti koliko dugo mahovina mo\u017ee biti \u201ekrio \u2013 o\u010duvana\u201c a da se ipak nakon zamrzavanja mo\u017ee regenerirati.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTo ovisi o na\u010dinu na koji je populacija pokopana i o\u010duvana i neka op\u0107eprihva\u0107ena formula ne mo\u017ee se primijeniti niti u jednom ledenja\u010dkom ili polarnom okoli\u0161u\u201c, uvjerena je La Farge. \u201ePotencijal za regeneraciju mo\u017ee postojati \u010dak ako su stanice bile zamrznute u neprekidnom razdoblju od \u2013 5000, 10 000, 30 000 ili \u010dak i vi\u0161e godina.\u201c<\/p>\n\n\n\n