{"id":21019448,"date":"2013-07-07T12:59:18","date_gmt":"2013-07-07T10:59:18","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21019448"},"modified":"2020-10-15T14:52:13","modified_gmt":"2020-10-15T12:52:13","slug":"pedofilija-drugi-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/pedofilija-drugi-dio\/","title":{"rendered":"Pedofilija – drugi dio"},"content":{"rendered":"

Pedofilski osje\u0107aj vlastitog ja<\/em> temelji se na njegovoj alopatskoj defenzivi. Pedofili obi\u010dno imaju tendenciju kriviti druge (svijet ili sustav) za vlastiti jad, neuspjehe i nedostatke. Na meti su naj\u010de\u0161\u0107e njihove \u017ertve koje pedofili optu\u017euju da su promiskuitetne, da su ih namamile te da su zapravo one te koje su sve zapo\u010dele.<\/p>\n (Credit: Wikimedia.org)\n

Pedofili krivo interpretiraju govor tijela djeteta. Njihove socijalne vje\u0161tine su smanjene, a informacije iz okolnog svijeta ne reguliraju ispravno, kao npr. dob djeteta i njegovu zrelost.<\/p>\n

Zajedno sa svojim nedostatkom empatije, pove\u0107ana je nemogu\u0107nost istinskog razumijevanja drugih, \u0161to za posljedicu ima objektivizaciju ciljeva svoje razuzdanosti. Za pedofila “ljubav” zna\u010di zapletanje i uspinjanje u zajedni\u0161tvo s ogromnim strahom od napu\u0161tanja.<\/p>\n

Prema tome, vrlo lo\u0161e reagiraju na bilo koju percepciju odbijanja od strane svojih \u017ertava. Postaju opasno osvetoljubivi kako bi uni\u0161tili izvor svoje frustracije. Kada “odnos” izgleda beznadno, neki pedofili mogu silovito krenuti na pohod samouni\u0161tenja.Pedofili su neodgovorni te psihi\u010dki labilni. Osje\u0107aj vlastite vrijednosti za pedofila je nepostojan i neregularan. Pate od straha od napu\u0161tanja. Ironi\u010dno, pedofil gubi kontrolu nad svojim seksualnim aspektom \u017eivota, \u0161to mu zapravo stvara osje\u0107aj kontrole jer mu dijete predstavlja objekt.<\/p>\n

Zanimljivo je da je isti mehanizam prisutan i kod poreme\u0107aja prehrane. Inhibitorni deficit se nekako magi\u010dno percipira kao svemo\u0107. Pedofil je svjestan dru\u0161tvenog gledi\u0161ta na njegove akcije koje su podle, zle i zabranjene (posebice ako je u to uklju\u010den i incest). U takvim pogledima on u\u017eiva jer upravo oni potvr\u0111uju njegovu ljigavu prirodu te prikazuju da je “neuspje\u0161an”, “lo\u0161”, “kriv” i “zaslu\u017euje kaznu”.Pedofil tretira “njegovo” odabrano dijete kao objekt, produ\u017eetak sebe. Djetetovu pokornost i lakovjernost pronalazi zadovoljavaju\u0107om. Zlostavlja\u010d \u017ertvu izolira od obitelji i prijatelja te od ostatka dru\u0161tva zastra\u0161ivanjem, \u0161armiranjem, podila\u017eenjem i stvaranjem la\u017enih obe\u0107anja, te na taj na\u010din time dijete postaje potpuno ovisno o njemu.<\/p>\n

Narcisoidni pedofili tvrde da su nepogre\u0161ivi, nadre\u0111eni, talentirani, vje\u0161ti, svemogu\u0107i i sveznaju\u0107i. Oni se \u010desto nalaze i razgovaraju kako bi podr\u017eali ove neutemeljene tvrdnje i kako bi opravdali svoje postupke. Ve\u0107ina pedofila pati od kognitivnih deficita i reinterpretiraju stvarnost kako bi se uklopila u njihove fantazije.Pedofil je uvjeren da je zaljubljen ili da voli dijete. Ne postoje ka\u017enjavanja, prijetnje ili \u010dak izravne neprijateljske radnje koje bi ga uvjerile da dijete nije zaljubljeno u njega.<\/p>\n

On zna bolje i u\u010dinit \u0107e sve kako bi svijet to tako\u0111er vidio. Sve \u0161to dijete u\u010dini, pedofil interpretira kao \u0161ifriranu poruku te kao interes za njega koji vodi odanosti na putu ka njihovoj vezi.<\/p>\n

ZABLUDE:<\/strong><\/p>\n

Pedofilija je moralni pad<\/strong>
\nPoput ovisnosti o drogi i alkoholu, pedofilija je zdravstveno i psihi\u010dko stanje. Znanstvenici istra\u017euju ideju da postoji mogu\u0107nost da se razlike u mozgu pedofila mogu povezati s ozljedama mozga koje su nastale nakon neke traume ili alkoholizma. Thomas Plante, profesor psihijatrije na sveu\u010dili\u0161tu Santa Clara koja lije\u010di pedofile, ka\u017ee kako to ima smisla jer netko s ozljedom glave prije svega ima problema s kontrolom impulsa. Uz smanjenu dozu izvr\u0161nih funkcija, osoba \u0107e u\u010diniti mnogo lo\u0161ih stvari. Naravno da profesor ne tvrdi da su svi s ozljedama glave pedofili.<\/p>\n

Pedofila je najvi\u0161e na lokalnom igrali\u0161tu i internetu<\/strong>
\nVelika ve\u0107ina zlostavlja\u010da su osobe bliske \u017ertvi. Prema dr. Fredu Berlinu, osniva\u010du i direktoru klinike za seksualne poreme\u0107aje Johns Hopkins u Baltimoreu, naj\u010de\u0161\u0107e se radi o \u010dlanu obitelji, osobi koju \u017ertve znaju, treneru, u\u010ditelju ili autoritetu iz Crkve.Nekoliko stru\u010dnjaka intervjuirana od strane Discovery News-a izvijestili su o pote\u0161ko\u0107ama dolaska do to\u010dnih podataka o pojavi zlostavlja\u010da djece i pedofila u op\u0107oj populaciji, jer se oslanjaju na vlastite izvje\u0161taje ili hipotetska pitanja. Me\u0111utim, studija iz 2009. godine (Zlo\u010dini nad djecom) sa sveu\u010dili\u0161ta New Hampshire pokazala je da je od 4500 djece 21,7% djevojaka i 3,3% mladi\u0107a bilo \u017ertva nekog oblika ne\u017eeljenog spolnog kontakta.<\/p>\n

\u017drtve seksualnog nasilja su “o\u0161te\u0107eni” za cijeli \u017eivot<\/strong>
\nMnoge \u017ertve mogu se oporaviti uz pravilan tretman i mogu dalje nastaviti \u017eivjeti produktivan \u017eivot. Kontroverzna studija iz 1998. godine sugerirala je oporavak \u017ertava seksualnog nasilja kao obranu od pedofilije. Studija je izazvala velike kritike sljede\u0107ih nekoliko godina. U isto vrijeme, Berlin i Plante izvijestili su da su mnogi njihovi pacijenti pedofili i sami bili \u017ertve seksualnog zlostavljanja. Profesori se, s obzirom na njihovo iskustvo, sla\u017eu da \u017ertve \u010desto postaju agresori.<\/p>\n

Pedofil si ne mo\u017ee pomo\u0107i svaki put kada vidi dijete<\/strong>
\nProf. Plante ka\u017ee kako neki pedofili \u017eele vezu. Neki imaju odre\u0111enu metu. \u010cesto \u0107e imati odre\u0111enu dobnu skupinu te \u0107e biti ili samo dje\u010daci ili samo djevoj\u010dice, dok \u0107e neki zlostavljati bilo koju dobnu skupinu.<\/p>\n

Jedini lijek je zatvor<\/strong>
\nZnanstvenici koriste Depo-Proveru u svrhu sni\u017eavanja razine testosterona kod pedofila, a ina\u010de se taj lijek koristi kod mu\u0161karaca oboljelih od raka prostate. Lije\u010dnici tako\u0111er koriste kognitivno-bihevioralnu terapiju te amonijak kapsule koje se stavljaju pedofilu pod nos kada osjeti seksualni nagon prema djetetu. Amonijak stvara jaku mu\u010dninu, a scenarij s njim odigrao se 1971. godine u filmu “A Clockwork Orange”.<\/p>\n

O kojoj god terapiji se radilo, rezultati postoje i oni su vidljivi. Ono \u0161to je znanstvenicima u cilju jest sustavno istra\u017eivanje kako bi imali \u0161to vi\u0161e informacija tko su po\u010dinitelji, kako oni djeluju, kako sprije\u010diti nasilje te kako informirati i podu\u010diti ljude da detektiraju pedofile na vrijeme. Svaka spoznaja \u017eivota vrijedi.<\/p>\n

Prvi dio \u010dlanka pro\u010ditajte ovdje<\/a><\/strong>.<\/p>\n

Izvori: Discovery<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pedofilski osje\u0107aj vlastitog ja temelji se na njegovoj alopatskoj defenzivi. Pedofili obi\u010dno imaju tendenciju kriviti druge (svijet ili sustav) za vlastiti jad, neuspjehe i nedostatke. Na meti su naj\u010de\u0161\u0107e njihove \u017ertve koje pedofili optu\u017euju da su promiskuitetne, da su ih namamile te da su zapravo one te koje su sve zapo\u010dele. Pedofili krivo interpretiraju govor […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21019714,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[17883],"class_list":["post-21019448","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-pedofilija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019448","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21019448"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019448\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21019714"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21019448"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21019448"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21019448"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}