{"id":21019688,"date":"2013-07-05T13:55:49","date_gmt":"2013-07-05T11:55:49","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21019688"},"modified":"2013-07-05T14:11:59","modified_gmt":"2013-07-05T12:11:59","slug":"zivot-u-plastici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zivot-u-plastici\/","title":{"rendered":"\u017divot u plastici"},"content":{"rendered":"

Plastika zaokuplja gotovo svaki aspekt na\u0161eg \u017eivota. Postali smo toliko ovisni o proizvodima koje svakodnevno koristimo da smo zanemarili \u010dinjenicu o njihovoj \u0161tetnosti po na\u0161e zdravlje i okoli\u0161.<\/p>\n

\"plastika\"

(Credit: Wikimedia.org)<\/p><\/div>\n

Plastiku dijelimo na \u201edobru\u201c i lo\u0161u, a njenu \u0161tetnost provjeravamo prema broju i oznaci u trokutu na dnu ambala\u017ee. U \u201edobre\u201c odnosno sigurnije plastike za kori\u0161tenje spadaju HDP ili HDPE (br.2), zatim LDPE (br.4) i PP (br. 5) jer ispu\u0161taju manje \u0161tetnih kemikalija. Dok u lo\u0161e plastike spadaju PET ili PETE (br.1) jer postoji mogu\u0107nost da ispu\u0161ta metal antimon i kemijsku tvar EPA, zatim PVC ili V (br.3) jer sadr\u017ei ftalate i stiren te PS (br.6) i PC (br.7) jer ispu\u0161taju BPA (bisfenol A). Navedeni \u0161tetni sastojci mogu dovesti do endokrinolo\u0161kih problema, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, impotencije, policisti\u010dnih jajnika, neplodnosti, bolesti jetre, pretilosti i raka.<\/p>\n

Tako\u0111er, plastika je globalni ekolo\u0161ki problem, ona \u010dini \u010dak 90 posto ukupnog oceanskog otpada, a najzaga\u0111eniji je Tihi ocean u kojem pluta oko 100 milijuna tona plastike. Plasti\u010dni otpad uni\u0161tava ekosustave oceana, one\u010di\u0161\u0107uje zalihe vode te uzrokuje smrt vi\u0161e stotina tisu\u0107a ptica i morskih \u017eivotinja svake godine. Osim divljih deponija, i ure\u0111ena odlagali\u0161ta su problem jer plastici treba oko tisu\u0107u godinu za razgradnju, a spalionice stvaraju opasne atmosferske emisije i otrovni pepeo. Zbog toga se sve vi\u0161e otvaraju recikla\u017eni pogoni te promi\u010de smanjivanje kori\u0161tenja plasti\u010dnih proizvoda.<\/p>\n

Ve\u0107ina plasti\u010dnih proizvoda je sastavljena od ugljikovodika dobivenih iz fosilnih goriva poput prirodnog plina i nafte te stoga ima veliku energetsku vrijednost. Ameri\u010dka tvrtka Envion se fokusirala na povrat dragocjene energije pohranjene u plastici i to njenim ponovnim pretvaranjem u sinteti\u010dko ulje. Energetska gusto\u0107a od polietilena (PE), polistirena (PS) i polipropilena (PP) je usporediva s benzinom te je za oko 51 posto ve\u0107a nego kod ugljena. Proces obrade plasti\u010dnog otpada odvija se u vakuumu metodom pirolize, \u010dime se dobiva rafinirano ulje koje se mo\u017ee koristiti u proizvodnji benzina, kerozina, mlaznog goriva i dizela. Envion na godi\u0161njoj razini mo\u017ee obraditi 12.000 tona plastike i proizvesti 4 do 6 barela naftnih proizvoda po toni plasti\u010dnog otpada za manje od 10 dolara po barelu.<\/p>\n

Jo\u0161 jedan pozitivan primjer su plastikarijanci (eng. plasticarian), osobe koje nastoje minimalizirati ili u potpunosti eliminirati kori\u0161tenje plastike u svakodnevnom \u017eivotu. Najpoznatija plastikarijanka je Beth Terry, aktivistica i autorica bloga \u201eMoj \u017eivot bez plastike\u201c (myplasticfreelife) na kojem mo\u017eete prona\u0107i detaljne informacije o plasti\u010dnim proizvodima te savjete kako \u017eivjeti bez njih.<\/p>\n

U nastojanju da na\u0161i \u017eivoti vi\u0161e ne budu toliko \u201eplasti\u010dni\u201c mo\u017eemo napraviti nekoliko malih, ali zna\u010dajnih koraka. Za po\u010detak, mo\u017eemo provjeravati oznake na proizvodima ili ih zamijeniti staklom, porculanom i inoksom (nehr\u0111aju\u0107im \u010delikom), za kupovinu umjesto plasti\u010dnih vre\u0107ica koristiti platnene torbe te redovito odlagati plasti\u010dni otpad u recikla\u017ene kontejnere.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Plastika zaokuplja gotovo svaki aspekt na\u0161eg \u017eivota. Postali smo toliko ovisni o proizvodima koje svakodnevno koristimo da smo zanemarili \u010dinjenicu o njihovoj \u0161tetnosti po na\u0161e zdravlje i okoli\u0161. Plastiku dijelimo na \u201edobru\u201c i lo\u0161u, a njenu \u0161tetnost provjeravamo prema broju i oznaci u trokutu na dnu ambala\u017ee. U \u201edobre\u201c odnosno sigurnije plastike za kori\u0161tenje spadaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21019689,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[16954],"class_list":["post-21019688","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-plastika"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019688","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21019688"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019688\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21019689"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21019688"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21019688"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21019688"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}