{"id":21019918,"date":"2013-07-23T00:54:40","date_gmt":"2013-07-22T22:54:40","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21019918"},"modified":"2013-07-23T00:55:54","modified_gmt":"2013-07-22T22:55:54","slug":"tim-znanstvenika-i-dizajnera-iz-australije-predstavio-prototip-bionickog-oka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/tim-znanstvenika-i-dizajnera-iz-australije-predstavio-prototip-bionickog-oka\/","title":{"rendered":"Tim znanstvenika i dizajnera iz Australije predstavio prototip bioni\u010dkog oka"},"content":{"rendered":"<p>Tim australskih industrijskih dizajnera i znanstvenika predstavio je prototip za prvo bioni\u010dko oko na svijetu.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-large wp-image-21019934\" alt=\"bionicko-oko\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/07\/bionicko-oko-720x480.jpg\" width=\"720\" height=\"480\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/07\/bionicko-oko-720x480.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/07\/bionicko-oko-300x200.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/07\/bionicko-oko.jpg 940w\" sizes=\"(max-width: 720px) 100vw, 720px\" \/><\/p>\n<p>Naprava koja uklju\u010duje mikro\u010dip usa\u0111en u lubanji te digitalna kamera pri\u010dvr\u0161\u010dena na nao\u010dale omogu\u0107it \u0107e primaocima da vide obrise njihove okoline.<\/p>\n<p>Ukoliko bude uspje\u0161no, bioni\u010dko oko ima potencijal da pomogne vi\u0161e od 85% populacije za koje se smatra da su legalno slijepi (ljudi koji imaju sposobnost vidjeti samo unutar 20 stupnjeva vidnog polja).<\/p>\n<p>Dok testiranja po\u010dinju idu\u0107e godine, profesor Mark Armstrong sa Sveu\u010dili\u0161ta Monash ka\u017ee da bi bioni\u010dko oko trebalo dati primateljima koji stupanj vi\u0161e dodatne pokretljivosti.<\/p>\n<p>&#8220;Kamera koja je ispred veoma je sli\u010dna kameri na iPhoneu, te snima pokrete u stvarnom vremenu umjesto boje&#8221;, rekao je PM-u.<\/p>\n<p>&#8220;Tada su te slike razrje\u0111ene putem veoma sofisticiranog procesora u tzv. razrje\u0111eni signal.<\/p>\n<p>Signal je tada odaslan be\u017ei\u010dno od ne\u010dega \u0161to se naziva zavojnicom, koja je smje\u0161tena na stra\u017enjem dijelu glave, dok je unutar mozga usadak koji se sastoji od serije malih kerami\u010dkih plo\u010dica, i u svakoj plo\u010dici su mikroskopske elektrode koje su zapravo usa\u0111ene u opti\u010dku koru mozga.&#8221;<\/p>\n<p>Profesor Armstrong ka\u017ee da se nadaju da \u0107e tehnologija pomo\u0107i onima koji su potpuno slijepi, omogu\u0107avaju\u0107i im da se snalaze u prostoru.<\/p>\n<p>&#8220;Vjerujemo da \u0107e primaoc vidjeti neku vrstu to\u010dkaste slike lo\u0161e rezolucije, ali i dalje dovoljno dobru da vidi npr. rub stola ili obris voljene osobe ili trenutak kada \u0107e krivo iskora\u010diti u jarak ili sli\u010dno.<\/p>\n<p>Tako da je predivna stvar, ukoliko je na\u0161a interpretacija ovoga to\u010dna \u2013 jer i dalje ne znamo do prvog testiranja sa ljudima, to \u0161to \u0107e omogu\u0107iti ljudima koji su slijepi da se ponovno na neki na\u010din pove\u017eu sa svojim svijetom.&#8221;<br \/>\nKako bioni\u010dko oko funkcionira?<\/p>\n<p>Postoji mnogo razli\u010ditih postavki&#8230; Tako da npr. mo\u017eete namjestiti na mapiranje poda i oko \u0107e kreirati sjenke oko objekata na podu da vidite gdje idete.&#8221;<\/p>\n<p>Izazov koji su dizajneri morali presti\u0107i bio je taj \u0161to su morali osigurati da proizvod bude lagan, prilagodljiv i da omogu\u0107ava korisnicima da se psiholo\u0161ki osje\u0107aju dobro pri kori\u0161tenju istoga.<\/p>\n<p>Profesor Armstrong je rekao: &#8220;\u017delimo ih u\u010diniti udobnim, laganim i prilagodljivim tako da ih ljudi razli\u010ditih oblika i veli\u010dina glava i dalje jednostavno uspije nositi i imati u neku ruku lijepe poglede.<\/p>\n<p>Ne \u017eelimo Heath Robinsonovu aferu sa \u017eicanim oprugama na ne\u010dijoj glavi. (op.a. Heath Robinson, britanski ilustrator, najpoznatiji po svojim crte\u017eima posebno kompliciranih aparata koji su postizali apsurdno jednostavne rezultate.)<\/p>\n<p>Trebaju izgledati sofisticirano i podobno, vjerojatno manje nalik prostezi a vi\u0161e kao cool Bluetooth naprava.&#8221;<\/p>\n<p>S prvim usa\u0111ivanjem trebalo bi se krenuti sljede\u0107e godine, te \u0107e biti popra\u0107eno klini\u010dkim testiranjima, istra\u017eivanjima i povratnim informacijama korisnika timu.<\/p>\n<p>Razvijanje bioni\u010dkog oka bila je jedna od klju\u010dnih aspiracija koja je proiza\u0161la iz 2020 sastanka koji je odr\u017ean 2008. godine.<\/p>\n<p>Profesor Armstrong ka\u017ee kako je zapanjuju\u0107e da je prototip za tu tehnologiju ve\u0107 napravljen.<\/p>\n<p>&#8220;Da vam budem iskren, kad sam \u010duo o 2020 konferencija i o ljudima koji su bili tamo smatrao sam da je to festival pretjerivanja, ako razumijete \u0161to \u017eelim re\u0107i.<\/p>\n<p>Ali dokazano mi je da sam bio potpuno u krivu.<\/p>\n<p>Neke inicijative sa summita, a ovo je zasigurno jedna od bitnijih, su se ostvarile i to je predivno za Australiju i jednako lijepo za Sveu\u010dili\u0161te Monash.&#8221;<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.abc.net.au\/news\/2013-06-07\/latest-bionic-eye-prototype-unveiled-in-victoria\/4741190\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ABC<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tim australskih industrijskih dizajnera i znanstvenika predstavio je prototip za prvo bioni\u010dko oko na svijetu. Naprava koja uklju\u010duje mikro\u010dip usa\u0111en u lubanji te digitalna kamera pri\u010dvr\u0161\u010dena na nao\u010dale omogu\u0107it \u0107e primaocima da vide obrise njihove okoline. Ukoliko bude uspje\u0161no, bioni\u010dko oko ima potencijal da pomogne vi\u0161e od 85% populacije za koje se smatra da su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21019934,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16361],"tags":[17891],"class_list":["post-21019918","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biotehnologija","tag-oko"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019918","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21019918"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019918\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21019934"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21019918"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21019918"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21019918"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}