{"id":21019993,"date":"2013-07-27T11:09:08","date_gmt":"2013-07-27T09:09:08","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21019993"},"modified":"2020-10-15T14:52:08","modified_gmt":"2020-10-15T12:52:08","slug":"odakle-potjece-mit-o-zmajevima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/odakle-potjece-mit-o-zmajevima\/","title":{"rendered":"Odakle potje\u010de mit o zmajevima?"},"content":{"rendered":"

Zmaj je u mnogim svjetskim mitologijama \u010dudovi\u0161te nalik golemoj zmiji ili kakvom drugom gmazu, s magi\u010dnim osobinama. Mitolo\u0161ka stvorenja koja posjeduju sli\u010dne osobine vrlo se \u010desto pojavljuju u razli\u010ditim svjetskim kulturama.<\/p>\n

\"(Kip

(Kip zmaja u Ljubljani)<\/p><\/div>\n

Stru\u010dnjaci smatraju da se vjerovanje u zmajeve razvilo posebno u Europi i Kini, a mo\u017eda i u Sjevernoj i Ju\u017enoj Americi te Australiji. Kako se ovo moglo dogoditi? Mnogi naga\u0111aju da su izvor ovog mita stvarne \u017eivotinje. Evo onih najvjerojatnijih:<\/p>\n

1. Dinosauri<\/strong><\/p>\n

Stari su narodi mo\u017eda otkrili fosile dinosaura i krivo ih protuma\u010dili kao ostatke zmajeva. Kineski povjesni\u010dar iz 4. stolje\u0107a, Chang Qu krivo je nazvao fosil koji se danas nalazi u pokrajini Se\u010duan. Pogledajte sami\u00a0fosiliziranog stegosaurusa<\/a>\u00a0i mo\u017eda \u0107ete vidjeti za\u0161to \u2013 ovo veliko stvorenje duga\u010dko je oko 9 metara, visoko 4 metra, a prekriveno je sna\u017enim oklopom i \u0161iljcima za obranu.<\/p>\n

2. Nilski krokodil<\/strong><\/p>\n

Ovi krokodili potje\u010du iz ispodsaharske Afrike, no davno prije mo\u017eda su bili rasprostranjeniji i inspirirali europsku legendu o zmajevima plivaju\u0107i preko Mediteranskog mora do Italije ili Gr\u010dke. Nilski su krokodili me\u0111u najve\u0107im krokodilima \u2013 odrasle jedinke mogu dosegnuti duljinu od 5 i pol metara, a za razliku od ostalih krokodilskih vrsta, mogu dignuti tijelo sa zemlje, \u0161to se naziva \u201ehigh walk\u201d. Ovog bi se velikog krokodila moglo lagano zamijeniti za zmaja.<\/p>\n

3. Varani (Goanna)<\/strong><\/p>\n

Australija je dom brojnim vrstama varana koji se nazivaju jo\u0161 i Goanne. Ovi veliki predatori imaju vrlo o\u0161tre zube i kand\u017ee i bili su va\u017ena stvorenja u tradicionalnoj kulturi Aborid\u017eina. Nedavna su istra\u017eivanja pokazala kako Goanne mogu proizvesti otrov zbog koje \u017ertve ugriza mogu razviti infekcije. Ove \u017eivotinje mogu biti odgovorne za mit o zmajevima \u2013 barem u Australiji.<\/p>\n

4. Kitovi<\/strong><\/p>\n

Drugi pak smatraju da je otkri\u0107e megafaune, poput kitova, pokrenulo pri\u010de o zmajevima. Drevni ljudi koji su nai\u0161li na kosti kitova nisu mogli znati da su \u017eivotinje \u017eivjele u vodi, a ideja o tako velikim bi\u0107ima mogla je natjerati ljude da pomisle da su kitovi bili predatori. Zbog \u010dinjenice da kitovi u vodi provode 90 posto vremena, drevnim su ljudima bili vrlo nepoznati.<\/p>\n

5. Ljudski mozak<\/strong><\/p>\n

Najfascinantnije obja\u0161njenje uklju\u010duje neo\u010dekivanu \u017eivotinju \u2013 \u010dovjeka. U svojoj knjizi\u00a0An Instinct for Dragons<\/em>, antropolog David E. Jones govori o tome da je vjerovanje u zmajeve toliko ra\u0161ireno me\u0111u drevnim kulturama zato \u0161to je evolucija ugradila uro\u0111eni strah od predatora u ljudski um. Kao \u0161to majmuni pokazuju strah od zmija i velikih ma\u010daka, Jones smatra da strah od velikih predatora poput pitona postoji i kod hominida. Ne\u0161to su se kasnije ovi univerzalni strahovi kombinirali s kulturom i stvorili mit o zmajevima.<\/p>\n

Izvor: SmithsonianMag<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zmaj je u mnogim svjetskim mitologijama \u010dudovi\u0161te nalik golemoj zmiji ili kakvom drugom gmazu, s magi\u010dnim osobinama. Mitolo\u0161ka stvorenja koja posjeduju sli\u010dne osobine vrlo se \u010desto pojavljuju u razli\u010ditim svjetskim kulturama. Stru\u010dnjaci smatraju da se vjerovanje u zmajeve razvilo posebno u Europi i Kini, a mo\u017eda i u Sjevernoj i Ju\u017enoj Americi te Australiji. Kako […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21020023,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[17895],"class_list":["post-21019993","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-zmaj"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21019993"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21019993\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21020023"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21019993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21019993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21019993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}