{"id":21020276,"date":"2023-05-10T22:18:00","date_gmt":"2023-05-10T20:18:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21020276"},"modified":"2023-05-10T22:31:46","modified_gmt":"2023-05-10T20:31:46","slug":"ljudski-mozak-programiran-je-za-empatiju-prijateljstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ljudski-mozak-programiran-je-za-empatiju-prijateljstvo\/","title":{"rendered":"Ljudski mozak programiran je za empatiju i prijateljstvo"},"content":{"rendered":"\n<p>Jedna od mo\u017eda najva\u017enijih ljudskih karakteristika je na\u0161 kapacitet za empatiju, tj. sposobnost da se stavimo u ne\u010dije tu\u0111e cipele. Jedno istra\u017eivanje s Virginijskog sveu\u010dili\u0161ta \u010dvrsto sugerira da smo \u201eprogramirani\u201c za empatiju zbog toga \u0161to usko povezujemo ljude koji su nam bliski (prijatelje, supru\u017enike, ljubavnike) s nama samima.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kad smo bliski s drugim ljudima, oni postaju dio nas&#8221;, rekao je James Coan, profesor psihologije na Fakultetu znanosti i umjetnosti Virginijskog sveu\u010dili\u0161ta, koji je koristio slikovni prikaz mozga pomo\u0107u funkcionalne magnetske rezonance te otkrio da ljudi sa sobom usko povezuju one ljude s kojima su bliski. Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu <em>Social Cognitive and Affective Neuroscience<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na\u0161a osobnost uklju\u010duje i ljude prema kojima osje\u0107amo bliskost&#8221;, rekao je Coan.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugim rije\u010dima, na\u0161 identitet u velikom se dijelu temelji na tome koga znamo i s kime suosje\u0107amo. Coan i njegovi kolege s Virginijskog sveu\u010dili\u0161ta proveli su istra\u017eivanje s 22 sudionika mla\u0111e odrasle dobi, koji su tijekom eksperimenta prolazili fMRI snimanja njihovih mozgova kako bi se nadgledala mo\u017edana aktivnost u situaciji osobne prijetnje dobivanja laganog elektri\u010dnog \u0161oka, te u situacijama kad dobivanje elektri\u010dnog \u0161oka prijeti njihovom prijatelju ili nekom strancu. Istra\u017eiva\u010di su, kao \u0161to su i o\u010dekivali, prona\u0161li da su podru\u010dja mozga odgovorna za reagiranje na prijetnju (anteriorna insula, putamen i supramarginalni gyrus) postala aktivna za vrijeme prijetnje sudionikovog dobivanja elektri\u010dnog \u0161oka. U slu\u010daju kad je elektri\u010dni \u0161ok prijetio nekom strancu, <a href=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/niste-ni-svjesni-koliko-je-vas-mozak-snazan-ovih-pet-funkcija-to-i-dokazuje\/\">mozak<\/a> ispitanika u tim je podru\u010djima pokazivao malo aktivnosti. Me\u0111utim, kad je isti takav \u0161ok prijetio sudionikovom prijatelju, navedena podru\u010dja u sudionikovom mozgu pokazivala su jednaku aktivnost kao i u situaciji kad se prijetnja odnosila na njega.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Povezanost izme\u0111u sebe i prijatelja bila je zna\u010dajno sli\u010dna&#8221;, rekao je Coan. &#8220;Rezultati pokazuju izuzetan kapacitet mozga da stvara osobnost prema drugima, odnosno da ljudi koji su nam bliski postaju dio nas, i to nije samo metafora ili poezija, to je veoma stvarno. Doslovno, mi smo pod prijetnjom samo kad je na\u0161 prijatelj pod prijetnjom. Ali to nije slu\u010daj kad se pod prijetnjom nalazi osoba koju ne poznajemo.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Coan ka\u017ee kako se ovo doga\u0111a zbog toga \u0161to je ljudska potreba imati prijatelje i saveznike na svojoj strani, koje ljudi vide kao sli\u010dne sebi. A kako ljudi provode zajedno sve vi\u0161e vremena, oni postaju sve sli\u010dniji.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;To je u biti podjela izme\u0111u nas i drugih, na\u0161e <em>ja<\/em> uklju\u010duje i ljude s kojima smo postali bliski&#8221;, rekao je Coan. &#8220;Ako se na\u0161 prijatelj nalazi pod prijetnjom, to je jednako situaciji kad bi mi sami bili pod prijetnjom. Mo\u017eemo razumjeti bol ili te\u0161ko\u0107e koje oni prolaze na isti na\u010din na koji razumijemo vlastitu bol.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Coan govori kako je ovo je vrlo vjerojatno izvor empatije i dio evolucijskog procesa. &#8220;Osobna prijetnja je prijetnja na\u0161im resursima&#8221;, rekao je. &#8220;Prijetnje nam mogu oduzeti neke stvari, no kad razvijemo prijateljstva, ljudi kojima vjerujemo i na koje se oslanjamo u biti postaju mi, pa zbog su toga na\u0161i resursi pro\u0161ireni. Tvoj cilj postaje moj cilj. To je dio na\u0161e sposobnosti pre\u017eivljavanja.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Ljudi trebaju prijatelje, Coan dodaje, kao \u0161to &#8220;jedna ruka treba drugu za pljesak&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor:&nbsp;<a href=\"http:\/\/www.virginia.edu\/\" target=\"_blank\" rel=\"nofollow noopener noreferrer\">University of Virginia<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jedna od mo\u017eda najva\u017enijih ljudskih karakteristika je na\u0161 kapacitet za empatiju, tj. sposobnost da se stavimo u ne\u010dije tu\u0111e cipele. Jedno istra\u017eivanje s Virginijskog sveu\u010dili\u0161ta \u010dvrsto sugerira da smo \u201eprogramirani\u201c za empatiju zbog toga \u0161to usko povezujemo ljude koji su nam bliski (prijatelje, supru\u017enike, ljubavnike) s nama samima. &#8220;Kad smo bliski s drugim ljudima, oni [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067234,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17052,16493,19064,17395],"class_list":["post-21020276","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-empatija","tag-mozak","tag-neuroznanost","tag-prijateljstvo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020276","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21020276"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020276\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067235,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020276\/revisions\/21067235"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067234"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21020276"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21020276"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21020276"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}