{"id":21020286,"date":"2013-08-26T14:48:46","date_gmt":"2013-08-26T12:48:46","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21020286"},"modified":"2020-10-15T14:52:02","modified_gmt":"2020-10-15T12:52:02","slug":"kako-arkticke-zabe-prezivljavaju-smrzavajuci-se","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-arkticke-zabe-prezivljavaju-smrzavajuci-se\/","title":{"rendered":"Kako arkti\u010dke \u017eabe pre\u017eivljavaju smrzavaju\u0107i se?"},"content":{"rendered":"

Kada biste pomislili na neko arkti\u010dko stvorenje koje se priprema za o\u0161tru zimu, vjerojatno biste pomislili na ne\u0161to veliko, dlakavo i s rogovima. Izgledi da pomislite na \u0161umsku \u017eabu jako su mali.<\/p>\n

\"rana-sylvatica\"

Rana Sylvatica. (Credit: Wikimedia.org)<\/p><\/div>\n

No, ovu bi predrasudu mo\u017eda bilo najbolje staviti na stranu i to zbog novog istra\u017eivanja objavljenog u \u010dasopisu The Journal of Experimental Biology<\/em>. Tema ovog istra\u017eivanja bila je prou\u010davanje zapanjuju\u0107e sposobnosti vrste Rana sylvatica<\/em> da se smrzne i tako pre\u017eivi zimu. Rana Sylvatica<\/em> je vrsta \u0161umske \u017eabe koja \u017eivi na podru\u010dju izme\u0111u savezne dr\u017eave Georgia, Kanade i Arkti\u010dkog kruga.<\/p>\n

Studiju je vodio Jon Costanzo s Odjela za zoologiju na Sveu\u010dili\u0161tu Miami u Ohiju. Po\u010detak Costanzovog prou\u010davanja \u0161umskih \u017eaba ide 25 godina u pro\u0161lost, kada je prvi put otkrio njihovu toleranciju na smrzavanje.<\/p>\n

\u201eDuboko-smrznute\u201c \u017eabe<\/strong><\/p>\n

Postoji mnogo bi\u0107a \u2013 od gmazova, insekata do morskih \u017eivotinja, koja mogu podnijeti odre\u0111enu razinu smrzavanja, no vrlo malo ih mo\u017ee izvesti ovaj trik poput \u0161umske \u017eabe. Ovi mali vodozemci mogu pre\u017eivjeti nekoliko tjedana dok je \u010dak 2\/3 vode u njihovu tijelu smrznuto u obliku siga.<\/p>\n

Jo\u0161 nevjerojatnija \u010dinjenica je da \u0161umske \u017eabe prestaju disati, a njihovo srce prestaje kucati, i to danima pa \u010dak i tjednima. Tijekom ovog perioda zimske hibernacije, fizi\u010dki se procesi \u017eabe \u2013 od metabolizma do proizvodnje otpada, gotovo potpuno zaustavljaju. \u0160to je jo\u0161 va\u017enije, ove \u017eabe mogu pre\u017eivjeti i nekoliko faza smrzavanja i otapanja tijekom zime.<\/p>\n

Kako bi testirali toleranciju isklju\u010divo \u0161umskih \u017eaba s Aljaske, istra\u017eiva\u010di su ih usporedili sa \u017eabama iste vrste iz Ohija. Iako obje skupine \u017eaba posjeduju impresivnu toleranciju na smrzavanje, ipak postoje neke razlike. Dok se \u017eabe iz Ohija mogu smrznuti na -4 \u00b0C<\/span> prije nego \u0161to se vrate u svoje normalno stanje, \u017eabe s Aljaske bile su smrznute na temperaturi od -16 \u00b0C<\/span>\u00a0 prije nego \u0161to su se otopile i vratile u normalno stanje.<\/p>\n

Costanzo je uvjeren da ovi mali, ali uporni vodozemci mogu izdr\u017eati jo\u0161 i ni\u017ee temperature.<\/p>\n

Izbjegavanje smrti<\/strong><\/p>\n

Ove se \u017eabe nikad ne smrznu do smrti zahvaljuju\u0107i krioprotektantima, tj. tvarima koje sni\u017eavaju temperaturu smrzavanja \u017eivotinjskog tkiva. Oni uklju\u010duju glukozu i ureu, a \u0161umske \u017eabe ih imaju u mnogo ve\u0107im koli\u010dinama nego njihova vrsta u Ohiju.<\/p>\n

Pove\u0107ane razine krioprotektanata omogu\u0107uju stanicama kod \u017eaba da pre\u017eive. Kod ve\u0107ine \u017eivotinja, izlo\u017eenost temperaturama ispod 0 \u00b0C<\/span> uzrokuje smanjenje stanica \u2013 proces u kojem stvaranje leda u tkivu izvla\u010di vodu iz stanica, ostavljaju\u0107i ih suhima i naposlijetku ih ubijaju\u0107i.<\/p>\n

No krioprotektanti sprje\u010davaju to smanjivanje stanica.<\/p>\n

“Krioprotektanti sni\u017eavaju temperaturu smrzavanja tkiva”, rekao je Costanzo. “Ograni\u010dava koli\u010dinu leda koja se stvara u bilo kojem dijelu tijela. \u0160to se vi\u0161e krioprotektanata akumulira, stvarat \u0107e se manje leda, a samim time bit \u0107e i manje stresa za stanice i tkiva.”<\/p>\n

Constanzo i njegov tim prona\u0161li su i drugu tvar kod \u0161umskih \u017eaba na Aljasci koja ne postoji kod \u017eaba iz Ohija, a sljede\u0107im istra\u017eivanjima nastojat \u0107e otkriti o kojoj tvari je rije\u010d.<\/p>\n

Primjena u medicini<\/strong><\/p>\n

Osim toga \u0161to je poprili\u010dno spektakularna, mogu\u0107nost da se smrzavaju i otapaju \u017eivu\u0107i organi i tkiva bez njihova o\u0161te\u0107ivanja mo\u017ee se iskoristiti i u neke druge svrhe, poput transplantacije organa.<\/p>\n

“Postoji velika povezanost izme\u0111u ovoga \u0161to ove \u017eabe rade kako bi o\u010duvale svoja tkiva i na\u0161e potrebe da na isti na\u010din o\u010duvamo ljudske organe”, rekao je Constanzo, dodaju\u0107i da se zamrzavanje ljudskih organa zbog transplantacije pokazalo bezuspje\u0161nim zbog njihove veli\u010dine i slo\u017eenosti stanica u njima.<\/p>\n

“Kad bismo mogli zamrznuti ljudske organe na samo kratko vrijeme, to bi bio veliki napredak jer bi se ti organi mogli prenositi iz jednog dijela svijeta u drugi, a to bi uvelike unaprijedilo proces doniranja i dobivanja odgovaraju\u0107ih organa.”<\/p>\n

A to je, ironi\u010dno, vrlo topla pomisao.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada biste pomislili na neko arkti\u010dko stvorenje koje se priprema za o\u0161tru zimu, vjerojatno biste pomislili na ne\u0161to veliko, dlakavo i s rogovima. Izgledi da pomislite na \u0161umsku \u017eabu jako su mali. No, ovu bi predrasudu mo\u017eda bilo najbolje staviti na stranu i to zbog novog istra\u017eivanja objavljenog u \u010dasopisu The Journal of Experimental Biology. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21020310,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17870,17456],"class_list":["post-21020286","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-hibernacija","tag-zaba"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020286","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21020286"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020286\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21020310"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21020286"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21020286"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21020286"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}