{"id":21020353,"date":"2013-08-29T19:08:38","date_gmt":"2013-08-29T17:08:38","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21020353"},"modified":"2016-10-27T23:49:02","modified_gmt":"2016-10-27T21:49:02","slug":"zasto-nam-glas-zvuci-drugacije-na-snimci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-nam-glas-zvuci-drugacije-na-snimci\/","title":{"rendered":"Za\u0161to nam glas zvu\u010di druga\u010dije na snimci?"},"content":{"rendered":"<p>Tko god je slu\u0161ao reprodukciju svog vlastitog glasa, bilo da se radi o govoru ili o pjevanju, do\u017eivio je iskustvo vi\u0161e ili manje razli\u010dito od o\u010dekivanog. Umi\u0161ljamo li ili svojoj okolini zaista zvu\u010dimo druga\u010dije, te postoji li za to logi\u010dno obja\u0161njenje?<\/p>\n<p>Obja\u0161njenje postoji i ono glasi: reproducirani zvuk vlastitog glasa zvu\u010di nam druga\u010dije zato \u0161to zaista i jest druga\u010diji. Zvuk glasa koji \u010dujemo dok govorimo obi\u010dno je dublji i zapravo je kombinacija dviju zvu\u010dnih komponenti, dok je reproducirani glas zabilje\u017een na nekom mediju \u010disti zvuk vo\u0111en zrakom do unutarnjeg uha.<\/p>\n<p>Naime, zvuk mo\u017ee doprijeti do unutra\u0161njeg uha putem dva odvojena kanala. Jedan od tih kanala je izvanjski \u2013 zvuk putuje zrakom, a drugi vodi kroz kosti glave. Zvuk vo\u0111en zrakom se prenosi iz okoline kroz vanjski slu\u0161ni kanal, zatim bubnji\u0107 i srednje uho do pu\u017enice &#8211; spiralnog oblika ispunjenog teku\u0107inom u unutra\u0161njem uhu. Zvuk prenesen putem kostiju dose\u017ee pu\u017enicu izravno kroz tkivo glave, \u0161to je neizbje\u017eno (te ujedno i jedino mogu\u0107e) sa zvukom koji sami proizvodimo. Stoga, kada govorimo ili pjevamo, zvuk na\u0161eg vlastitog glasa dopire do unutarnjeg uha putem oba ova kanala, a ono \u0161to \u010dujemo jest kombinacija obje komponente. Glas zvu\u010di dublje zbog mehani\u010dkih svojstava glave koja nagla\u0161avaju dublje vibracije ni\u017ee frekvencije.<\/p>\n<p>Kada govorimo, energija zvuka \u0161iri se zrakom oko nas i dose\u017ee do na\u0161e pu\u017enice kroz vanjsko uho putem zraka, ali isto tako transmitira se kroz glasnice i druge strukture direktno do pu\u017enice. Drugim rije\u010dima, glasnice se otvaraju i zatvaraju uz izbacivanje zraka, koji i sam stvara rezonance unutar grla i usne \u0161upljine. Neke od tih rezonanci \u0107e se prenijeti na kosti glave i lubanje te zatim i na pu\u017enicu, koja tako zaprima i zvukove proizvedene unutar glave, na koje pak utje\u010du mehani\u010dka svojstva glave.<\/p>\n<p>Kada slu\u0161amo snimku vlastitog govora, kao i bilo koje druge zvukove iz okoline, postoji samo jedan kanal kojim se taj zvuk prenosi \u2013 zrak, a komponenta zvuka koja se stvara preno\u0161enjem putem kostiju glave je eliminirana. \u010cujemo glas druga\u010diji od poznatog zvuka, i to obi\u010dno &#8220;vi\u0161i&#8221;.<\/p>\n<p>Mo\u017eemo isprobati i obrnutu varijantu i eliminirati komponentu zvuka svog glasa prenesenu zrakom \u2013 tako da u u\u0161i stavimo \u010depi\u0107e i \u010dujemo samo vibracije vo\u0111ene kostima glave.<\/p>\n<p>Postoje ljudi s abnormalnostima unutarnjeg uha koje pove\u0107avaju njegovu osjetljivost na ovu komponentu zvuka prenesenu kostima glave toliko jako da mogu jasno \u010duti zvuk svog vlastitog disanja, pa \u010dak i kretanje zjenica u vlastitim o\u010dnim dupljama.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor:\u00a0<a href=\"https:\/\/www.scientificamerican.com\/article\/why-does-my-voice-sound-different\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ScientificAmerican<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tko god je slu\u0161ao reprodukciju svog vlastitog glasa, bilo da se radi o govoru ili o pjevanju, do\u017eivio je iskustvo vi\u0161e ili manje razli\u010dito od o\u010dekivanog. Umi\u0161ljamo li ili svojoj okolini zaista zvu\u010dimo druga\u010dije, te postoji li za to logi\u010dno obja\u0161njenje? Obja\u0161njenje postoji i ono glasi: reproducirani zvuk vlastitog glasa zvu\u010di nam druga\u010dije zato \u0161to [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21020372,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[17310,17038],"class_list":["post-21020353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-uho","tag-zvuk"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21020353"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020353\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21020372"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21020353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21020353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21020353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}