{"id":21020418,"date":"2013-09-06T12:09:51","date_gmt":"2013-09-06T10:09:51","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21020418"},"modified":"2019-10-04T14:10:10","modified_gmt":"2019-10-04T12:10:10","slug":"moguci-pomaci-u-tretiranju-alzheimerove-bolesti-pronadena-karika-koja-je-nedostajala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/moguci-pomaci-u-tretiranju-alzheimerove-bolesti-pronadena-karika-koja-je-nedostajala\/","title":{"rendered":"Novi pomaci u tretiranju Alzheimerove bolesti &#8211; prona\u0111ena karika koja je nedostajala"},"content":{"rendered":"<p>Znanstvenici s Yale-a otkrili su protein koji bi mogao predstavljati \u00a0kariku koja \u00a0nedostaje u kompliciranom lancu doga\u0111aja koji vode k Alzheimerovoj bolesti, kako izvje\u0161tavaju u stru\u010dnom \u010dasopisu <em>Neuron<\/em> od 4. rujna 2013. godine.<\/p>\n (Credit: Wikimedia.org)\n<p>\u201cOno \u0161to je vrlo zanimljivo jest to da bi se, od svih karika u tom molekularnom lancu, upravo na ovaj protein moglo najlak\u0161e precizno djelovati lijekovima\u201d, kazao je Stephen Strittmatter, profesor neurologije \u00a0na Sveu\u010dili\u0161tu Vincent Coates i jedan od glavnih autora ove studije. \u201cTo \u00a0nam daje nadu da bismo mogli prona\u0107i lijek koji \u0107e djelovati na olak\u0161anje tereta ljudima oboljelih od Alzheimerove bolesti\u201d, dodao je.<\/p>\n<p>Znanstvenici su izradili djelomi\u010dnu molekularnu mapu koja prikazuje na koji na\u010din Alzheimerova bolest uni\u0161tava stanice mozga. U svom ranijem radu Strittmatterov je laboratorij dokazao da se amiloid-beta peptidi, koji su najkarakteristi\u010dniji znak Alzheimerove bolesti, udru\u017euju s prionskim proteinima na povr\u0161ini neurona. Uslijed jo\u0161 nepoznatog procesa ti spojevi aktiviraju molekularnog \u201cglasnika\u201d unutar stanice koje su znanstvenici nazvali &#8211; fyn.<\/p>\n<p>U \u010dasopisu <em>Neuron<\/em> tim s Yale-a otkriva kariku koja je nedostajala \u2013 protein unutar stani\u010dne membrane zvan metabotropni receptor glutamata 5 \u00a0ili mGluR5. \u00a0Kada je taj protein blokiran lijekom, sli\u010dnom onome za tretiranje fragilnog x sindroma\u00a0(naj\u010de\u0161\u0107i uzrok nasljedne mentalne retardacije, koja se javlja uglavnom kod mu\u0161karaca), o\u0161te\u0107enja i pogor\u0161anja pam\u0107enja, u\u010denja te gusto\u0107a sinapse vra\u0107aju se na prethodne razine, a sve to na mi\u0161jem modelu Alzheimerove bolesti.<\/p>\n<p>Strittmater je naglasio da \u0107e novi lijek biti potrebno usavr\u0161iti kako bi \u00a0djelovao precizno i ciljano na\u00a0 amiloid-prionski poreme\u0107aj mGluR5 u slu\u010dajevima Alzheimerove bolesti kod ljudi te dodaje kako njegov laboratorij radi na otkrivanju na\u010dina da se to postigne.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.yale.edu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Yale University<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znanstvenici s Yale-a otkrili su protein koji bi mogao predstavljati \u00a0kariku koja \u00a0nedostaje u kompliciranom lancu doga\u0111aja koji vode k Alzheimerovoj bolesti, kako izvje\u0161tavaju u stru\u010dnom \u010dasopisu Neuron od 4. rujna 2013. godine. \u201cOno \u0161to je vrlo zanimljivo jest to da bi se, od svih karika u tom molekularnom lancu, upravo na ovaj protein moglo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21020446,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[16488],"class_list":["post-21020418","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-alzheimer"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020418","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21020418"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020418\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21020446"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21020418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21020418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21020418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}