{"id":21020449,"date":"2013-09-06T20:09:39","date_gmt":"2013-09-06T18:09:39","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21020449"},"modified":"2020-10-15T14:51:59","modified_gmt":"2020-10-15T12:51:59","slug":"muskarci-su-se-od-kraja-19-stoljeca-pa-danas-povecali-za-cak-11-centimetara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/muskarci-su-se-od-kraja-19-stoljeca-pa-danas-povecali-za-cak-11-centimetara\/","title":{"rendered":"Mu\u0161karci su se od kraja 19. stolje\u0107a pa do danas pove\u0107ali za \u010dak 11 centimetara"},"content":{"rendered":"<p>Stru\u010dnjaci su otkrili kako se prosje\u010dna visina mu\u0161karaca pove\u0107ala za gotovo 11 centimetara u razdoblju od 1870-ih do danas. Ovaj nalaz temelji se na podacima prikupljenim na tisu\u0107ama mu\u0161karaca iz 15 europskih dr\u017eava.<\/p>\n<p>Na primjer, prosje\u010dna visina mu\u0161karaca u Velikoj Britaniji u dobi od 21 godine narasla je s 167,05 centimetara, koliko su mu\u0161karci u prosjeku bili visoki u sedamdesetim godinama 19. stolje\u0107a, na 177,37 centimetara\u00a0 u sedamdesetim godinama 20. stolje\u0107a. \u010clanak je objavljen su u \u010dasopisu <em>Oxford Economic Papers<\/em>, a u istra\u017eivanju su se koristili podaci iz mnogih izvora, uklju\u010duju\u0107i vojne evidencije i istra\u017eivanja moderne populacije iz razdoblja izme\u0111u 1870-ih i 1980-ih u 15 europskih zemalja. Istra\u017eiva\u010di su prou\u010davali samo kako se mijenjala visina mu\u0161karaca zbog toga \u0161to je u tom vremenskom periodu postojalo premalo podataka za \u017eene.<\/p>\n<p>Iako se op\u0107enito smatra kako geni u najve\u0107oj mjeri odre\u0111uju visinu osobe i obja\u0161njavanju razliku u visini ljudi, glavni autor istra\u017eivanja rekao je kako oni ipak ne mogu objasniti trend na\u0111en u ovim podacima. Profesor Tim Hatton sa Sveu\u010dili\u0161ta u Essexu rekao je da za ovakav trend nema evolucijskog obja\u0161njenja. &#8220;U dvadesetom stolje\u0107u pre\u017eivljavaju oni ljudi koji ne bi pre\u017eivjeli u devetnaestom&#8221;, dodao je Hatton.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su objasnili kako &#8220;genetski bazen ne mo\u017ee biti odgovoran za toliko zna\u010dajne pomake u visini u tek \u010detiri ili pet generacija&#8221;, te dodali kako na visinu osobe znatno utje\u010du doga\u0111aji u prve dvije godine \u017eivota. Prema tome, visoka stopa bolesti kao \u0161to su bolesti di\u0161nog sustava ili dijareja, koje su odgovorne za velik broj smrti dojen\u010dadi, tako\u0111er utje\u010de na razvoj djeteta te posljedi\u010dno i njegovu visinu. U vremenskom periodu koji se prou\u010davao u istra\u017eivanju stopa dojena\u010dkih smrti bila je zna\u010dajno smanjena.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedan faktor kojeg su istra\u017eiva\u010di uzeli u obzir bio je pomak prema broj\u010dano sve manjim obiteljima. Naime, lak\u0161e je prehraniti obitelj s manjim brojem \u010dlanova od obitelji s mnogo \u010dlanova. Vi\u0161i prihodi, higijenski pobolj\u0161ani uvjeti \u017eivota i bolja edukacija o zdravlju i prehrani su tako\u0111er mogli imati utjecaj na visinu, rekli su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je tako\u0111er pokazalo kako u razli\u010ditim dijelovima Europe postoje i razli\u010diti obrasci u promjeni visine. Tako su suprotno mogu\u0107im o\u010dekivanjima u sjevernim dijelovima Europe prona\u0111ene velike promjene u visini u razdoblju svjetskih ratova i Velike depresije, odnosno prije uvo\u0111enja nacionalnog zdravstvenog sustava. Profesor Hatton smatra kako je ovo posljedica pobolj\u0161anja sanitarnih uvjeta, higijene i prehrane, jer, kako navodi, tijekom ratova bilo je mnogo \u017eena koje su po\u010dele zara\u0111ivati, a za neke se i pove\u0107ala kvaliteta prehrane.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u ju\u017enim dijelovima Europe nagli porast u visini primije\u0107en je tek nakon Drugog svjetskog rata, a profesor Hatton dodaje da je to bilo razdoblje velikog rasta prihoda u tim dr\u017eavama koje su tako\u0111er preuzele neke socijalne mjere od zemalja sjeverne Europe, u kojima su se takvi uvjeti razvijali desetlje\u0107ima prije. &#8220;Pove\u0107anje ljudskog stasa je klju\u010dni indikator pobolj\u0161anja prosje\u010dnog zdravstvenog stanja u populaciji&#8221;, rekao je Hatton.<\/p>\n<p>Dr. John Middleton (Faculty of Public Health, UK) rekao je kako ovo istra\u017eivanje zaista govori u prilog tome da na\u0161a visina pokazuje koliko smo zdravi. &#8220;Pove\u0107anje visine je odraz pove\u0107ane dostupnosti hrane sve do nedavnog pretjeranog konzumiranja \u0161e\u0107era i masno\u0107a&#8221;, govori Middleton, te dodaje kako unato\u010d tome ne mo\u017eemo zaklju\u010diti da su ni\u017ei ljudi ujedno i lo\u0161ijeg zdravlja te da ovo zanimljivo istra\u017eivanje izaziva jo\u0161 mnoga pitanja.<\/p>\n<p>Ono \u0161to treba u\u010diniti, rekao je Middleton, jest rije\u0161iti mnoge uzroke lo\u0161eg zdravlja kojima imamo pristup. &#8220;Zapo\u0161ljavanje je jedan od najboljih na\u010dina za to, zbog \u010dega trebamo usmjeriti pa\u017enju na mnogo vi\u0161e toga od prehrane i tjelovje\u017ebe kad se radi o poku\u0161aju pobolj\u0161anja zdravlja ljudi.&#8221;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stru\u010dnjaci su otkrili kako se prosje\u010dna visina mu\u0161karaca pove\u0107ala za gotovo 11 centimetara u razdoblju od 1870-ih do danas. Ovaj nalaz temelji se na podacima prikupljenim na tisu\u0107ama mu\u0161karaca iz 15 europskih dr\u017eava. Na primjer, prosje\u010dna visina mu\u0161karaca u Velikoj Britaniji u dobi od 21 godine narasla je s 167,05 centimetara, koliko su mu\u0161karci u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21020452,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[],"class_list":["post-21020449","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020449","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21020449"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020449\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21020452"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21020449"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21020449"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21020449"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}